Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17794/rgn.2020.1.3

KORIŠTENJE TRICIJA ISPUŠTENOGA IZ NUKLEARNE ELEKTRANE KAO TRASERA

Jadranka Barešić orcid id orcid.org/0000-0003-4634-5859 ; Ruđer Bošković Institute, Bijenička 54, 10000 Zagreb
Jelena Parlov orcid id orcid.org/0000-0002-2862-7222 ; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb
Zoran Kovač orcid id orcid.org/0000-0001-8091-7975 ; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb
Andreja Sironić orcid id orcid.org/0000-0001-7256-206X ; Ruđer Bošković Institute, Bijenička 54, 10000 Zagreb


Puni tekst: engleski pdf 3.703 Kb

str. 25-34

preuzimanja: 808

citiraj


Sažetak

Tricij je prirodni radioaktivni izotop koji se može koristiti kao traser u hidrologiji. Ovim radom prikazuje se korištenje tricija u hidrogeološkim istraživanjima zagrebačkoga vodonosnika koji je Republika Hrvatska zaštitila i uvrstila u strateške zalihe vode. Na istraživanome području povišen sadržaj tricija u površinskoj i podzemnoj vodi posljedica je ispuštanja rashladne vode iz nuklearne elektrane Krško u rijeku Savu. Sadržaj tricija mjeren je u 13 piezometara i u jednome zdencu na području crpilišta Petruševec i Kosnica. Pokazano je da je tricij podrijetlom iz rashladne vode naglašeniji od njegove sezonske varijabilnosti te može biti korišten kao traser. Također, rezultati su pokazali da intenzitet i zakašnjenje reakcije u vodonosniku izravno ovisi o udaljenosti od rijeke Save i dubini piezometra. Nadalje, rezultati upućuju na to da promjenjivi hidrološki uvjeti uzrokuju brze promjene u smjeru tečenja podzemne vode i utječu na transport tricija kroz vodonosnik.

Ključne riječi

tricij; nuklearna elektrana; traser; zagrebački vodonosnik

Hrčak ID:

234221

URI

https://hrcak.srce.hr/234221

Datum izdavanja:

17.2.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.167 *