Pregledni rad
MIROVNI PLANOVI I SPORAZUMI ZA BOSNU I HERCEGOVINU
Silvana Marić Tokić
orcid.org/0000-0001-9657-3425
; Sveučilište u Mostaru
Sažetak
Od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, točnije od 1991. godine vode se polemike
o ustavnom uređenju BiH. Mirovni planovi i sporazumi koji su trebali odrediti ustavno
uređenje BiH kao složene države nisu provedeni u djelo zbog različitog viđenja ustavnog
uređenja Bosne i Hercegovine od triju konstitutivnih naroda Hrvata, Srba i Bošnjaka/Muslimana.
Jedan od dva uvjeta za priznanje BiH bio je i Cutileirov plan, koji je BiH odredio kao
složenu državu sastavljenu od tri republike određene po etničkom principu. Taj dio plana u
djelo nisu proveli predsjednik Izetbegović i izabrani bošnjački političari iako je to bio uvjet
za priznanje samostalne i suverene BiH. Tri različita ustavna uređenja BiH koja zastupaju tri
konstitutivna naroda BiH se protežu od početka rata pa do danas. Ta tri uređenja su: Bošnjaci
– građansko uređenje; Hrvati – federalno uređenje; Srbi - vlastita država. Svi mirovni
planovi za BiH su, osim zadovoljavanja brojnih čimbenika poput gospodarskih, kulturnih,
vjerskih i drugih, uključivali prije svega i etnički čimbenik. Proglašenje svih planova za prekid
rata podjelom BiH od većine bošnjačkih političara i dijela međunarodne zajednice je još
jedan od pokušaja izgradnje BiH kao građanske države gdje bi vrijedilo pravilo jedan čovjek
– jedan glas. Daytonskim mirovnim sporazumom došlo je do prekida rata u BiH i uspostave
mira, ali nije došlo do uspostave održive i prosperitetne BiH. S novim ustavnim uređenjem,
koje je nužno za postizanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, Bosna i Hercegovina
bi ostvarila razvoj i bio bi joj olakšan pristup ulasku u Europsku uniju. Ostvarivanje
jednakopravnosti među konstitutivnim narodima BiH može biti ostvareno samo drugačijim
uređenjem Bosne i Hercegovine.
Ključne riječi
mirovni sporazumi; ustavno uređenje; Hrvati; BiH; treća federalna jedinica.
Hrčak ID:
234802
URI
Datum izdavanja:
4.6.2018.
Posjeta: 4.128 *