Skoči na glavni sadržaj

Ostalo

https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.04.24

Složen protokol liječenja bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom

Joanna Białkowska ; Department of Public Health, Faculty of Health Sciences, Collegium Medicum, University of Warmia and Mazury, Olsztyn, Poland; Clinical University Hospital, Olsztyn, Poland
Dorota Mroczkowska ; Clinical University Hospital, Olsztyn, Poland
Margaret E. Huflejt ; Department of Pathophysiology, School of Medicine, Collegium Medicum, University of Warmia and Mazury, Olsztyn, Poland
Joanna Wojtkiewicz ; Clinical University Hospital, Olsztyn, Poland
Tomasz Siwek ; Clinical University Hospital, Olsztyn, Poland; Department of Neurology and Neurosurgery, School of Medicine, Collegium Medicum, University of Warmia and Mazury, Olsztyn, Poland
Monika Barczewska ; Clinical University Hospital, Olsztyn, Poland; Department of Neurology and Neurosurgery, School of Medicine, Collegium Medicum, University of Warmia and Mazury, Olsztyn, Poland
Wojciech Maksymowicz ; Clinical University Hospital, Olsztyn, Poland; Department of Neurology and Neurosurgery, School of Medicine, Collegium Medicum, University of Warmia and Mazury, Olsztyn, Poland


Puni tekst: engleski pdf 621 Kb

str. 757-765

preuzimanja: 854

citiraj


Sažetak

Amiotrofična lateralna skleroza je progresivna i smrtonosna degenerativna neuromuskularna bolest za koju postoji malo, ako uopće ijedna mogućnost liječenja pa je najčešći oblik terapije fizikalna rehabilitacija usmjerena na točno određene nedostatke. Ovi bolesnici pate i od depresije te pojačane anksioznosti. Cilj istraživanja bio je procijeniti učinkovitost neurorehabilitacije u bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom koji je podvrgnut transplantaciji matičnih stanica, ali je zbog depresije odbio fizikalnu terapiju. Progresija bolesti praćena je pomoću revidirane Ljestvice za funkcionalnu ocjenu amiotrofične
lateralne skleroze svaka dva mjeseca kroz šest mjeseci prije te nakon transplantacije matičnih stanica. Psihološke značajke procjenjivane su pomoću šest standardiziranih testova. Kvantitativna elektroencefalografska dijagnostika provedena je prije prvog i nakon posljednjeg neurofeedback tretmana, koji su se provodili tri puta na tjedan. Protokol fizikalne terapije obuhvaćao je, među ostalim, proprioceptivnu neuromuskularnu facilitaciju, jedinicu električnih modaliteta primijenjenu u području lumbalne kralježnice te vježbe disanja, opuštanja i hodanja. Pojačana motivacija i znatno sniženje razine boli bili su udruženi s bolesnikovim pristankom na potpunu fizikalnu terapiju, što je rezultiralo poboljšanjem većine neuromuskularnih nedostataka i povećanim dišnim kapacitetom. Tijekom 12 mjeseci nakon rehabilitacije progresija bolesti se usporila i zabilježena je pozitivna promjena ponašanja. Ovo istraživanje je pokazalo da se neurofeedback može primijeniti kao neurorehabilitacijska sastavnica personaliziranog složenog protokola rehabilitacije u bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom.

Ključne riječi

Biološka povratna sprega, psihologija; Amiotrofična lateralna skleroza; Depresija; Kvaliteta života

Hrčak ID:

235298

URI

https://hrcak.srce.hr/235298

Datum izdavanja:

1.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.249 *