hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.21857/yvjrdcqd0y

Usmene predaje kao izvor znanja o mjestima na primjeru sjevernomoslavačkih sela

Katarina Lukec ; Centar za kulturu Čazma, Gradski muzej Čazma, Čazma, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (257 KB) str. 133-146 preuzimanja: 704* citiraj
APA 6th Edition
Lukec, K. (2019). Usmene predaje kao izvor znanja o mjestima na primjeru sjevernomoslavačkih sela. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, (13), 133-146. https://doi.org/10.21857/yvjrdcqd0y
MLA 8th Edition
Lukec, Katarina. "Usmene predaje kao izvor znanja o mjestima na primjeru sjevernomoslavačkih sela." Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, vol. , br. 13, 2019, str. 133-146. https://doi.org/10.21857/yvjrdcqd0y. Citirano 22.09.2021.
Chicago 17th Edition
Lukec, Katarina. "Usmene predaje kao izvor znanja o mjestima na primjeru sjevernomoslavačkih sela." Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru , br. 13 (2019): 133-146. https://doi.org/10.21857/yvjrdcqd0y
Harvard
Lukec, K. (2019). 'Usmene predaje kao izvor znanja o mjestima na primjeru sjevernomoslavačkih sela', Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, (13), str. 133-146. https://doi.org/10.21857/yvjrdcqd0y
Vancouver
Lukec K. Usmene predaje kao izvor znanja o mjestima na primjeru sjevernomoslavačkih sela. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru [Internet]. 2019 [pristupljeno 22.09.2021.];(13):133-146. https://doi.org/10.21857/yvjrdcqd0y
IEEE
K. Lukec, "Usmene predaje kao izvor znanja o mjestima na primjeru sjevernomoslavačkih sela", Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, vol., br. 13, str. 133-146, 2019. [Online]. https://doi.org/10.21857/yvjrdcqd0y

Sažetak
U članku se prikazuje mogućnost interpretacije i korištenja usmenoknjiževnih predaja kao izvora znanja u kontekstu (lokalne) povijesti. Pritom se predstavljaju sve tri, odnosno četiri tematske skupine predaja te se na konkretnim primjerima pokazuje što one govore o mjestu ili kraju iz kojeg dolaze i koliko su bile bitne za same kazivače, koji ih nerijetko tretiraju kao legitimne izvore znanja o povijesti mjesta, a koji to često i jesu/postaju. Usmjerujući se na pojedinca i njegovo shvaćanje svijeta oko sebe, a koje je dobiveno prije svega pomoću usmene književnosti, te primjenom drugačije, točnije folklorističke metodologije, ovakav način istraživanja pripada novoj povijesti kao autonomnoj struji povijesne znanosti (Bertoša, 2002.). Rad se usmjerava na mogućnost interdisciplinarnosti usmene književnosti i povijesti na području sjeverne Moslavine, a na temelju samostalnog usmenoknjiževnog istraživanja.

Ključne riječi
Bjelovarsko-bilogorska županija; lokalna povijest; nova povijest; predaje; sjeverna Moslavina; usmena književnost

Hrčak ID: 235766

URI
https://hrcak.srce.hr/235766

[engleski]

Posjeta: 1.014 *