Stručni rad
GLAZBENI ŽIVOT DUBROVNIKA U 15. I 16. STOLJEĆU
Marina Mrđen
orcid.org/0000-0003-3618-7180
; Filozofski fakultet u plitu, Odsjek za povijest
Sažetak
Glazba je oduvijek bila važan dio čovjekova života. Ona je nudila ljudima svojevrstan odmak od stvarnosti odvodeći ih u svijet slobode, nesputanosti mašte.
Upravo ta povezanost s ljudskom svakodnevicom uvjetovala je razvoj glazbe koji
se specifično odrazio na određenim prostorima u različitim razdobljima. U ovom
radu bavit ćemo se razvojem i ostvarenjima renesansne glazbe u Dubrovniku. Dubrovačka Republika je, osobito početkom 15. stoljeća, bila pod velikim utjecajem
talijanskih razmišljanja i nazora. Taj se utjecaj odrazio i na glazbenu umjetnost.
Naime, mnogi dubrovački glazbenici primili su svoje formalno glazbeno obrazovanje u nekom od većih talijanskih gradova koji su bili središnje točke europske renesanse. Ondje su također svjedočili izvedbama velikih glazbenih djela nastalih iz pera
talijanskih skladatelja te su ih, neposredno nakon premijera, izvodili u Gradu. Osim
talijanskih glazbenika, u Dubrovniku je djelovao i znatan broj drugih glazbenika
stranoga podrijetla koji su također ostavili svoj trag na dubrovačku glazbu. Glazba
ovoga vremena razvija se u dva različita pravca slijedeći srednjovjekovnu glazbenu
tradiciju. S jedne strane možemo pratiti razvoj crkvene glazbe koja se temeljila pretežito na vokalnoj tradiciji uz postepeno obogaćivanje instrumentalnom pratnjom,
dok s druge strane uočavamo pojavu profesionalnih svirača svjetovne glazbe unutar glazbenoga tijela Kneževe kapele. Osim crkvenih i svjetovnih institucija u kojima
se njegovala profesionalna glazba, na dubrovačku glazbu također je značajno utjecalo i narodno glazbeno stvaralaštvo u kojem su se na specifičan način preplitali
elementi vokalne i instrumentalne glazbe s plesom. U renesansnom se Dubrovniku
veoma rado muziciralo u okviru raznih službenih i neslužbenih događaja. U službenim prilikama, poput proslava velikih kršćanskih blagdana, poklada i sl., glazbenici
Kneževe kapele izvodili su reprezentativnu glazbu u čast Republici. Glazba se ipak
češće izvodila u neformalnom okruženju. Tako se na raznim događajima, počevši
od krštenja, svadbi, pogreba itd. mogla čuti svirka glazbenika Kneževe kapele te
glazbenika amatera. Dubrovački glazbenici također su često imali gostovanja na
dvorovima vladara susjednih država. Nažalost, o glazbenom svijetu Dubrovnika 15.
i 16. stoljeća do danas svjedoče samo malobrojni sačuvani notni ostaci pojedinih
skladbi te određena arhivska vrela koja nam mogu poslužiti za vrednovanje dubrovačkih glazbenih ostvaraja toga vremena te bolje razumijevanje uloge glazbe i
njezine povezanosti sa svakodnevnim životom.
Ključne riječi
Dubrovačka Republika; crkvena i svjetovna glazba; glazbenici; instrumentarij; državni ceremonijal; svakodnevica; 15. i 16. stoljeće
Hrčak ID:
235831
URI
Datum izdavanja:
19.3.2020.
Posjeta: 1.618 *