hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.31192/np.18.1.11

Štovanje sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pučkoj baštini

Marko Dragić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-5362-6814 ; Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Split, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (181 KB) str. 145-169 preuzimanja: 674* citiraj
APA 6th Edition
Dragić, M. (2020). Štovanje sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pučkoj baštini. Nova prisutnost, XVIII (1), 145-169. https://doi.org/10.31192/np.18.1.11
MLA 8th Edition
Dragić, Marko. "Štovanje sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pučkoj baštini." Nova prisutnost, vol. XVIII, br. 1, 2020, str. 145-169. https://doi.org/10.31192/np.18.1.11. Citirano 27.11.2021.
Chicago 17th Edition
Dragić, Marko. "Štovanje sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pučkoj baštini." Nova prisutnost XVIII, br. 1 (2020): 145-169. https://doi.org/10.31192/np.18.1.11
Harvard
Dragić, M. (2020). 'Štovanje sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pučkoj baštini', Nova prisutnost, XVIII(1), str. 145-169. https://doi.org/10.31192/np.18.1.11
Vancouver
Dragić M. Štovanje sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pučkoj baštini. Nova prisutnost [Internet]. 2020 [pristupljeno 27.11.2021.];XVIII(1):145-169. https://doi.org/10.31192/np.18.1.11
IEEE
M. Dragić, "Štovanje sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pučkoj baštini", Nova prisutnost, vol.XVIII, br. 1, str. 145-169, 2020. [Online]. https://doi.org/10.31192/np.18.1.11

Sažetak
U radu se govori o životu sv. Josipa Nazarećanina, muža Djevice Marije i nenaravnoga oca Isusa Krista. Evanđelja ne navode nijednu njegovu riječ, a ono što znamo o njemu sadržano je uglavnom u prva dva poglavlja Matejeva i Lukina evanđelja. Hrvatski sabor je 1687. godine proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva, a time i cijelog hrvatskog naroda. Zaštitnik je mnogih država, gradova, sveučilišta, bolnica, škola, crkava i drugih institucija. Također je zaštitnik je obitelji, očeva, djece, mladeži, siročadi, djevičanstva i čistoće, zaštitnik dobre smrti, konačišta i onih koji ih traže, putnika i prognanika, drvosječa, kolara, tesara, stolara, radnika i obrtnika, inženjera, doseljenika, umirućih i grobara. Svetkovina Sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pučkoj baštini slavi se pobožnostima, zavjetima, devetnicama, trodnevnicama, procesijama, svetim misama, pučkim slavljima. Za vrijeme turske okupacije hrvatske katoličke djevojke u dobi od 13 do 16 godina vršile su obred križićanja (tetoviranja križeva na rukama i/ili čelu i/ili prsima). Hrvatski katolički mladići križeve su tetovirali na ramenima da bi ih trajno podsjećali na njihovo podrijetlo i vjeru u slučaju da ih Turci odvedu u janjičare. Hrvatski katolički puk i sada od svojih predaka pamti i kazuje usmene lirske pjesme o sv. Josipu. Kao višestrukom zaštitniku narod mu upućuje starinske molitve koje su molile naše davno upokojene pramajke i naši praočevi. Sv. Josipu se vjernici preporučuju u zajedničkim obiteljskim molitvama te u raznim prigodama.

Ključne riječi
molitve; preporuke; sv. Josip; usmene lirske vjerske pjesme; višestruki zaštitnik

Hrčak ID: 236063

URI
https://hrcak.srce.hr/236063

[engleski]

Posjeta: 1.130 *