Stručni rad

U jami Mamet prije 46 godina

Vlado Božić ; Speleološki odsjek HPD Željezničar, Zagreb

Sažetak

Zagrebački speleolozi čuli su za špilju Mamet 1967. godine od Hrvoja Malinara koji je te godine bio na njenom ulazu i ocijenio ju kao špilju visokog prioriteta zbog njene dubine od 200 m i jako širokog ulaznog otvora. 1968. godine Hrvatski planinarski savez i speleološko društvo organizirali su istraživanje špilje na kojem je sudjelovalo 17 članova iz različitih udruga iz Zagreba («Željezničar» and «Velebit»), Rijeke («Platak») i Sarajeva («Igman»). Za istraživanje je korišteno 250 metra dugačko čelično vitlo posuđeno od „Željezničara“, sjedalo padobrana, telefoni, speleološke ljestve i konopljina užad, što je u ono vrijeme smatrano modernom speleološkom opremom. Ljestve su postavljene na pola puta od ulaza, u nastavku je uže korišteno kao sigurnosna mjera. Sjedalo padobrana je bilo podignuto i spušteno u limenu kutiju zvanu „bomba“. Telefoni su korišteni za komunikaciju na prvom spustu i zadnjem usponu, za ostalo je bila moguća normalna komunikacija. Od 4. - 7. srpnja 15 članova je ušlo u špilju. Otkriveno je da špilja ima najveći ulaz u Hrvatskoj (60 x 70 m) i da je zvonastog oblika prema dnu čije dimenzije iznose 87 x 157 m na 206 metara dubine.Sunčeva svjetlost doseže samo dno. Nakon prvog istraživanja prije 46 godine mnogo hrvatskih speleologa posjetilo je špilju koristeći modernu opremu (sintetičko uže i ostale sprave). U zadnjih par godina brojni mađarski speleolozi posjetili su špilju tijekom ljetnih kampova. Špilja je smještena na južnom Velebitu između Ražovog kuka i Vilenskog vrha na 760 m nm. Na topografskim kartama je navedeno ime Mamed.

Ključne riječi

Jama Mamet; Južni Velebit; Povijest istraživanja

Hrčak ID:

236837

URI

https://hrcak.srce.hr/236837

Datum izdavanja:

8.5.2004.

Posjeta: 446 *