Acta Iadertina, Vol. 16 No. 2, 2019.
Prethodno priopćenje
Psihološka i antropološka dimenzija europskoga identiteta: analiza rezultata niza istraživanja Eurobarometra
Matea Bešlić
orcid.org/0000-0002-8012-1229
; Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu
Sažetak
Cilj je rada ustanoviti je li u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj došlo do smanjenja broja građana koji se identificiraju kao građani Europske unije te koji elementi utječu na dinamiku kreiranja europskoga identiteta. Razlog se istraživanja tematike vidi u rastu populističkih narativa u Europskoj uniji koji su npr. vodili izlasku Velike Britanije iz Europske unije. Međutim, za razliku od uobičajenih politoloških analiza koncepta europskoga identiteta u radu se nastoji dati uvid u interdisciplinarni okvir proučavanja. U prvome se dijelu rad donosi pregled teorija kolektivnoga identiteta u psihologiji i antropologiji. Psihološke se teorije identiteta interpretiraju socijalnom i kulturalnom psihologijom. Antropološke se teorije identiteta dijele na ranije i postmoderne antropološke interpretacije. Fokus je rada na interpretiranju kategorije europskog identiteta, proizvoljno odabranim elementima psihologije i antropologije. Metodološki dio rada obuhvaća analizu i interpretaciju statističkih podataka na temelju niza longitudinalnoga istraživanja Eurobarometer Standard. Kod analize podataka pravi se razlika između razine Europske unije i razine Republike Hrvatske. Rezultati provedene analize upućuju na rast hibridnoga oblika identiteta koji se sastoji od nacionalnoga identiteta na prvome mjestu i europskoga identiteta na drugome mjestu. Isto tako, građani Europske unije smatraju da im je identitetski bliža lokalna razina države, grada ili sela. Konačno, elementi koji kreiraju dinamiku razvoja europskoga identiteta nisu isti za sve građane Europske unije te ovise o široj društveno-političkoj situaciji.
Ključne riječi
identitet, hibridni identitet, Eurobarometar, Europska unija, Hrvatska
Hrčak ID:
237511
URI
Datum izdavanja:
28.4.2020.
Posjeta: 1.009 *