hrcak mascot   Srce   HID

Ostalo
https://doi.org/10.26800/LV-142-3-4-18

ŠPANJOLSKA GRIPA KAO UZROK SMRTI U GRADU ZAGREBU 1918. GODINE

Stella Fatović Ferenčić ; Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti HAZU, Zagreb, Demetrova 18
Snježana Šain ; Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti HAZU, Zagreb, Demetrova 18

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 104-106 preuzimanja: 45* citiraj
APA 6th Edition
Fatović Ferenčić, S. i Šain, S. (2020). ŠPANJOLSKA GRIPA KAO UZROK SMRTI U GRADU ZAGREBU 1918. GODINE. Liječnički vjesnik, 142 (3-4), 104-106. https://doi.org/10.26800/LV-142-3-4-18
MLA 8th Edition
Fatović Ferenčić, Stella i Snježana Šain. "ŠPANJOLSKA GRIPA KAO UZROK SMRTI U GRADU ZAGREBU 1918. GODINE." Liječnički vjesnik, vol. 142, br. 3-4, 2020, str. 104-106. https://doi.org/10.26800/LV-142-3-4-18. Citirano 31.10.2020.
Chicago 17th Edition
Fatović Ferenčić, Stella i Snježana Šain. "ŠPANJOLSKA GRIPA KAO UZROK SMRTI U GRADU ZAGREBU 1918. GODINE." Liječnički vjesnik 142, br. 3-4 (2020): 104-106. https://doi.org/10.26800/LV-142-3-4-18
Harvard
Fatović Ferenčić, S., i Šain, S. (2020). 'ŠPANJOLSKA GRIPA KAO UZROK SMRTI U GRADU ZAGREBU 1918. GODINE', Liječnički vjesnik, 142(3-4), str. 104-106. https://doi.org/10.26800/LV-142-3-4-18
Vancouver
Fatović Ferenčić S, Šain S. ŠPANJOLSKA GRIPA KAO UZROK SMRTI U GRADU ZAGREBU 1918. GODINE. Liječnički vjesnik [Internet]. 2020 [pristupljeno 31.10.2020.];142(3-4):104-106. https://doi.org/10.26800/LV-142-3-4-18
IEEE
S. Fatović Ferenčić i S. Šain, "ŠPANJOLSKA GRIPA KAO UZROK SMRTI U GRADU ZAGREBU 1918. GODINE", Liječnički vjesnik, vol.142, br. 3-4, str. 104-106, 2020. [Online]. https://doi.org/10.26800/LV-142-3-4-18

Rad u XML formatu

Sažetak
S obzirom na to da dosada nije bilo sustavnih istraživanja o pojavi epidemije španjolske gripe na području grada Zagreba, u ovom je radu, na temelju arhivske građe i dokumentacije te Izvještaja gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada
Zagreba, izvršena retrospektivna analiza kretanja epidemijske
španjolske gripe u Zagrebu. Budući da službeni izvještaji o prijavljivanju zaraznih bolesti nisu pružali točan uvid u epidemiološka zbivanja 1918. godine, izvršena je i temeljita analiza knjiga obdukcijskih protokola Prosekture javnih zdravstvenih zavoda s ciljem utvrđivanja samog
početka španjolske gripe u gradu Zagrebu. Ustanovljeno je da se prvi slučajevi oboljelih od gripe javljaju u srpnju 1918. godine. Od 1. rujna pa do konca 1918. godine od španjolske gripe i komplikacija upale pluća umrla je ukupno 861 osoba. Analizirani obdukcijski protokoli
zagrebačke prosekture pokazuju da je gotovo redovita komplikacija influence bila pneumonija hemoragičkog karaktera. Poznavajući periodicitet u kronologiji javljanja epidemija influence mogao bi se očekivati sve skoriji nastup pandemijskog soja koji bi antigeno bio sličan onom iz 1918. godine.

Ključne riječi
Gripa; Uzrok smrti; Epidemija

Hrčak ID: 238513

URI
https://hrcak.srce.hr/238513

▼ Article Information



Španjolska gripa koja se pojavila kao pandemija 1918. godine, mogla bi se opet pojaviti u novom razornom valu. Upravo zbog toga analiza pojave španjolske gripe na području grada Zagreba pridonosi boljem poznavanju nozološke stvarnosti sagledavanjem ove i danas opasne bolesti u perspektivi. Unatoč navedenom u nas se o španjolskoj gripi na području grada Zagreba malo pisalo, no promjenljivost i nepredvidivost virusa sve više nameće potrebu za temeljitim i sustavnim istraživanjima kronologije i epidemiologije ove bolesti. Ovaj rad predstavlja uvodni segment sustavnih povijesno-epidemioloških istraživanja, u kojima će statistička i komparativna razmatranja o virološkim, patološkim i epidemiološkim karakteristikama virusa biti tek naznačena. Uglavnom će ovaj rad imati svrhu da na temelju arhivske građe i dokumentacije te Izvještaja gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi, slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba pruži uvodni segment saznanja o kretanju španjolske gripe 1918. i 1919, s osobitim osvrtom na podatke o broju oboljelih i umrlih te neka legislativno-normativna nastojanja za njezino suzbijanje. Okosnicu rada u najvećem dijelu činili su obdukcijski protokoli za razdoblje od 30. rujna 1916. do 16. listopada 1918, kao izvorna građa. Ovi obdukcijski protokoli materijali su Prosekture javnih zdravstvenih zavoda grada Zagreba, koja je bila smještena u mrtvačnici Bolnice milosrdnih sestara (danas Klinička bolnica »Sestre milosrdnice« u Vinogradskoj ulici u Zagrebu).* Knjige obdukcijskih protokola isprva su bile vođene vrlo detaljno prema tadašnjim propozicijama pisanja, da bi kasnije često bile manjkave u podacima. Zapisnici su uglavnom sadržavali: broj obdukcije, ime i prezime, dob, zanimanje, naziv uputne ustanove, datum sekcije, kliničku dijagnozu te patološkoanatomsku dijagnozu. Dan smrti bio je samo ponegdje naveden. Opisi mikroskopskih nalaza nisu bilježeni, podaci o makroskopskom pregledu bilježeni su samo za razdoblje od 30. 9. 1916. do 23. 4. 1917, a ponegdje i u kasnijem periodu do 16. listopada 1918. godine. Katkad bi patoanatomska dijagnoza bila dopunjena bakteriološkim nalazom.

Unatoč pravilu pisanja dijagnoza na latinskom jeziku, često su kliničke dijagnoze i patoanatomske dijagnoze bile bilježene na njemačkom jeziku. Svi postojeći opisi makroskopskih nalaza te opći podaci također su pisani njemačkim jezikom.

U pisanju dijagnoza često su se upotrebljavale kratice, a glavna bolest i uzrok smrti nisu bili posebno označeni, kako to zahtijevaju suvremena pravila o pisanju obdukcijskih zapisnika. Obducent i zapisničar na kraju nisu potpisivali zapisnik.

Analiza obdukcijskih podataka (2) također pokazuje da se u razdoblju od 30. rujna 1916. do 16. listopada 1918. influenca počinje javljati kao jedan od vodećih uzroka smrti obduciranih u Prosekturi javnih zdravstvenih zavoda grada Zagreba (Table 1).

Table 1 Infectious diseases established in subject autopsied at the public health institutions of the city of Zagreb from 30 September 1916 to 16 October 1918.
Zarazne bolesti
Infectious diseases
Obducirani – Autopsied cases
30. 9. 1916 – 16. 10. 1918.
Broj
Number
%
Typhus abdominalis142,1
Paratyphus A i B81,2
Toxoinfectio alimentaria71,0
Dysenteria bacillaris11116,4
Enterocolitis152,2
Diphtheria20,3
Malaria243,6
Influenza365,3
Syphilis243,6
Tuberculosis42763,2
Variola vera10,1
Erysipelas50,7
Typhus exanthematicus10,1
Scarlatina10,1
Ukupno – Total676100,0

Izvještaji gradskog poglavarstva koji su prezentirali pokazatelje o pojavi epidemija na području grada Zagreba objavljuju da su se prvi slučajevi oboljelih od španjolske gripe pojavili u rujnu 1918. g. (1) Temeljita analiza podataka o obduciranim osobama u Prosekturi (2) pokazuje, međutim, da se prvi slučajevi ove bolesti javljaju već u srpnju 1918. godine kao što prikazuje Figure 1.

Figure 1 Dynmics of pneumonia and influenza according to months in subjects autopsied at the public health institutions of the city of Zagreb over the period from 1 October 1916 zo 16 October 1918
LV-142-104-f1

Prema ovim podacima vidi se da broj oboljelih od influence naglo raste u jesenjim mjesecima (rujan i listopad) što se može povezati s počecima pojave prvog epidemijskog vala španjolske gripe na području Evrope. (3)

Zagrebačko poglavarstvo obaviješteno je u lipnju 1918. godine da je u Španjolskoj u mnogim mjestima zavladala epidemija influence ili tzv. španjolska bolest, a u samom Zagrebu prvi su se slučajevi počeli javljati koncem kolovoza, odnosno početkom rujna. Kako se bolest naglo širila i poprimala pošasni karakter, izdala je zdravstvena oblast za područno pučanstvo posebni oglas pod brojem 47.412–VIII–1918. u kojem se pučanstvo upućuje o mjerama opreza. Isto tako odredila se obustava obuke svih područnih pučkih i srednjih sveučilišta u trajanju od 14 dana. Također su gradski počasni liječnici morali ordinirati od 3 do 5 sati popodne u gradskom dječjem ambulatoriju Ilica br. 29 za oboljele. »Pošto su područni liječnici, kojih je broj ratom smanjen, obnemogli, jer uslijed pomanjkanja prijevoza moraju svoje liječničke dužnosti obavljati većim dijelom pješke i jer se ustručavaju fijakeristi voziti liječnike ne samo po cjeniku, već i uz obećanje većeg honorara, to se je gradska zdravstvena oblast obratila molbom na kr. redar. povjereništvo dopisom br. 49.382 VIII–1918., da nalože gradskim fijakerima, da imaju bezuvjetno, ako su na stajalištu, na svaki zahtjev liječnika se odazvati. Isto tako određen je stalni broj fijakera (5–6) koji su prevozili liječnike u kućne posjete. Točan podatak o broju oboljelih od ove bolesti u to vrijeme nije bilo moguće egzaktno iskazati, pošto prijavljivanje po liječnicima nije bilo obavezno, a vjerojatno ni prijavljivanje ne bi bilo uspješno, jer većina oboljelih nije pozivala liječnika i jer liječnici nisu mogli udovoljavati svim pozivima.« (4)

U godini 1918. influenca je nesumnjivo dominirala kao nova i prijeteća bolest, međutim, usporedno s porastom broja oboljelih od influence zabilježen je i porast broja oboljelih od pneumonije (slika 1). Uspoređujući kretanje influence i pneumonije po mjesecima uočva se porast broja oboljelih od obiju bolesti u mjesecu rujnu, dok u listopadu broj oboljelih od influence raste, a od pneumonije pada.

Budući da u obdukcijskih protokolima zagrebačke Prosekture (2) često kao uzrok smrti nalazimo kliničku dijagnozu »pneumonija«, a patoanatomski »influenca«, moglo bi se zaključiti da influenca u svojoj ranoj fazi klinički odmah nije bila prepoznata, nego je vođena pod nazivom pneumonije.

Patoanatomski izvještaji o umrlima od influence, objavljeni u Liječničkom vjesniku u 1918. godini, pokazuju također da je jedna od najčešćih komplikacija ove epidemije bila pneumonija hemoragičkog karaktera. U literaturi se isto tako spominju i neke druge komplikacije ove bolesti kao što su fibrozni pleuritis, gnojni bronhitis, plućni edem, plućni apsces, hipertrofija srca, akutna upala larinka i traheje te gnojne upale pleure i plućne gangrene. (5)

Razina tadašnjeg znanja o ovoj bolesti dosezala je spoznaju da se radi o zaraznoj bolesti koja je prouzrokovana »još do sada nepoznatim sitnim uzročnicima različite virulencije, te da modus infekcije ide kroz trakt respiracije«. (6)

Godinama se Pfeifferov bacil smatrao uzročnikom ove bolesti. (7) Terapija je uglavnom bila simptomatska, a osim toplih čajeva, mirovanja sugeriraju se i različita sredstva kao što je primjerice bijeli luk i katran. (8)

Prema Izvještajima gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba izneseni su podaci o pomoru od ove bolesti koji su od 1. rujna pa do konca godine konstatirali da je na gradskom području od influence umrlo 536 osoba. (1)

Od početka pojavljivanja gripe 1918. godine pa sve do njezina ponovnog javljanja u kasnijim periodima, u naredbama zakonskih propisa, kao i u izvještajima gradskog poglavarstva, nalaze se upute područnom pučanstvu o očuvanju od te bolesti. U godini 1918. Kr. hrv. slav. dalm. zemaljska vlada, tj. njezin odjel za unutarnje poslove izdao je pod brojem 63.881 obavijest: (9)

Influenca kao pošasna bolest.

Svim gradskim i općinskim poglavarstvima.

Povodom tim, što se je influenca (španjolska bolest) pošasnim značajem diljem cijele zemlje pojavila, poziva se naslov, da u smislu čl. 20. i 21. provedbene naredbe od 6. siječnja 1908. uputi svoje područno pučanstvo o pošasnoj naravi ove bolesti, tj. da se zrakom širi (mijazmatična) i da tom širenju veoma pogoduje sticanje ljudi, te da ga pozove, da u slučaju oboljenja ne postupa svojim životom lakoumno, da smjesta legne u krevet, po mogućnosti da se pozove liječnik i da se strogo drži njegovih odredaba, nakon prestanka vrućine da sveudilj ne ustaje i ne izlazi iz kuće niti da ne radi do posvemašnjeg ozdravljenja, jer će time najlaglje doskočiti moći raznim nemilim i vrlo teškim posljedicama (komplikacijama) ove bolesti, kao što je upala pluća i drugih ustroja tijela. Osim toga je uputno u početku bolesti, ako prizvani liječnik ino ne odredi, crijeva pročistiti i dobro se proznojiti lipovim čajem uz dodatak 1/3 vina, a više puta na dan ispirati usta (svjetlocrvenom rastopinom hipermangana), za vrijeme vrućice valja uživati samo tekuću hranu.

Osobito se ističe da su djeca, starci, te slabo hranjeni ljudi ponajpače izvrgnuti opasnosti koja od te zloćudne bolesti prijeti.

Obzirom na školsku obuku u mjestima, gdje se influenca pošasnim značajem pojavila, poziva se naslov na obdržavanje naredbe kr. zemaljske vlade, odjela unutarnjeg od 7. ožujka 1889. br. 40.563/1888. (Sbirka str. 431)

U Zagrebu, dne 5. listopada 1918.

Za bana, kr. zemaljski vrhovni liječnik:

dr. Katičić vr.

Epidemije influence poznate su još iz davnih vremena, (10, 11) a iskustvo je tisućljećima upućivalo na činjenicu da u njihovoj pojavnosti postoje određene zakonitosti.

Otkrićem etiologije bolesti čovjek počinje nazirati svu složenost patocenotičnih odrednica epidemiološke situacije na određenom području, samim time što je virus influence poznat po svojoj promjenjivosti antigene strukture.

Metode serološke arheologije koje se spominju u literaturi (3) nisu bile primijenjene u ovom radu, jer se na temelju objavljenih istraživanja raznih autora može zaključiti da se kao uzročnik pandemije španjolske gripe javio tip A virusa influence. (7, 12)

Mnogi radovi koji prikazuju rezultate istraživanja vezane uz promjenjivost virusa influence, govore u prilog cikličkoj hipotezi kronološke pojave epidemije influence. Analogija da se azijski soj iz 1957. već jednom pojavio u epidemiji 1889/90. godine, a hongkonški soj iz 1968/69. već je jednom izazvao pandemiju u 1899/1900. godine, mogla bi dovesti do zaključka da, s obzirom na to da je nakon 1900. godine uslijedila pandemija »španjolice« iz 1918, iz godine u godinu možemo očekivati sve skoriji nastup pandemijskog soja koji bi antigeno bio sličan onom iz 1918. (13)

Unatoč činjenici da su posljednjih stotinjak godina zarazne bolesti, primjenom specifične terapije i profilakse kontrolirane i uglavnom suzbite, ipak su mnogi problemi vezani uz pojavu ovih bolesti još ostali neriješeni ili dosegli razinu različitih hipoteza. Povijest je, doduše, potvrdila da gripa nije bezazlena bolest, a sadašnjost i budućnost zasad samo pokušavaju prodrijeti u mogućnosti njezina suzbijanja i kontrole.

LITERATURA

1 

Izvještaj gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za 1919. godinu. Zagreb: Tiskara C. Albrechta, 1919:133–5.

2 

Fond: Sektionsprotokoll, 30. rujan 1916.–16. listopad 1918. Pohranjeno u Zavodu za patologiju Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« u Zagrebu.

3 

Beveridge WIB. Influenza. New York, 1978:42.

4 

HAGZ, fond: Gradsko poglavarstvo Zagreb (GPZ), Zdravstveni odjel – Izvještaj gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za 1918. godinu.

5 

Gross M. K evropskoj epidemiji 1918. Lijec Vjesn. 1919;41:35.

6 

Robida I. Živčne in duševne bolezni po influenci. Lijec Vjesn. 1919;41:540.

7 

Shope RE. Swine influenza. U: Rivers TM, Stanley WM, Kunkel LO, et al. Virus Diseases. New York: Cornell University press, 1943:86–109.

8 

Dragić M. Zdravstvene prilike u Beogradu za vreme okupacije u Prvom svetskom ratu i španski grip 1918. godine. Srp Arh Celok Lek. 1980;108:969–74. PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7029729

9 

Anonimno. Influenca kao pošasna bolest. Lijec Vjesn. 1918;40:329.

10 

McNeill WH. Plagues and peoples. New York: Anchor press/Duobleday, 1976:255.

11 

Winslow CEA. The conquest of epidemic disease. New York, London: Hafner publishing company, 1967:233.

12 

Fališevac J. Gripa (influenca) i srodne bolesti (»viroze«), Zagreb: JUMENA, 1987:25.

13 

Pasini N. Problem neprestanog mijenjanja virusa influence. Lijec Vjesn. 1976;98:263.


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.

[engleski]

Posjeta: 116 *