APA 6th Edition Škarić-Jurić, T., Smolej Narančić, N. i Smolić, Š. (2020). Health-Risk Behaviours in Objective and Subjective Health among Croatians Aged 50 and Older. Društvena istraživanja, 29 (2), 217-239. https://doi.org/10.5559/di.29.2.03
MLA 8th Edition Škarić-Jurić, Tatjana, et al. "Health-Risk Behaviours in Objective and Subjective Health among Croatians Aged 50 and Older." Društvena istraživanja, vol. 29, br. 2, 2020, str. 217-239. https://doi.org/10.5559/di.29.2.03. Citirano 01.03.2021.
Chicago 17th Edition Škarić-Jurić, Tatjana, Nina Smolej Narančić i Šime Smolić. "Health-Risk Behaviours in Objective and Subjective Health among Croatians Aged 50 and Older." Društvena istraživanja 29, br. 2 (2020): 217-239. https://doi.org/10.5559/di.29.2.03
Harvard Škarić-Jurić, T., Smolej Narančić, N., i Smolić, Š. (2020). 'Health-Risk Behaviours in Objective and Subjective Health among Croatians Aged 50 and Older', Društvena istraživanja, 29(2), str. 217-239. https://doi.org/10.5559/di.29.2.03
Vancouver Škarić-Jurić T, Smolej Narančić N, Smolić Š. Health-Risk Behaviours in Objective and Subjective Health among Croatians Aged 50 and Older. Društvena istraživanja [Internet]. 2020 [pristupljeno 01.03.2021.];29(2):217-239. https://doi.org/10.5559/di.29.2.03
IEEE T. Škarić-Jurić, N. Smolej Narančić i Š. Smolić, "Health-Risk Behaviours in Objective and Subjective Health among Croatians Aged 50 and Older", Društvena istraživanja, vol.29, br. 2, str. 217-239, 2020. [Online]. https://doi.org/10.5559/di.29.2.03
Sažetak Noviji podaci pokazuju da je samoprocjena zdravlja
stanovnika Hrvatske značajno niža i da je razlika po spolu
naglašenija nego u EU28. Stoga je cilj ove studije bio ispitati
odnos raznih karakteristika povezanih sa zdravljem sa dva
pokazatelja zdravlja (subjektivnog i objektivnog) u
stanovništvu Hrvatske starijem od 50 godina (2436 osoba,
presječno istraživanje studije SHARE, 6. val). Analize
logističke regresije napravljene su primjenom značajki
ponašanja (prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje,
konzumacija alkohola), uz uključivanje odabranih društvenih
i ekonomskih varijabli, te skale procjene kvalitete života
(CASP-12). Nalazi upućuju na važnost intenzivne tjelesne
aktivnosti i samoprocjene kvalitete života (CASP skala) kao
dva obilježja koja su se konzistentno pokazala važnima za
objektivno i subjektivno zdravlje u oba spola. Kako je
univarijatna povezanost većine ispitivanih elemenata
ponašanja i zdravlja nestala u multivarijatnom modelu,
zaključujemo da je takva povezanost samo neposredan
odraz ekonomskih i psihosocijalnih čimbenika koji stoje u
podlozi određenoga zdravstveno rizičnog ponašanja.
Rezultati ove studije pružaju dodatni argument za potrebu
provedbe istraživanja zdravstvenih rizika unutar svake države
posebno, jer je važnost određenih obilježja očito kulturno
specifična.