hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra

Dragana Petrić ; Narodna biblioteka „Veljko Petrović“ Bačka Palanka

Puni tekst: srpski, pdf (712 KB) str. 155-165 preuzimanja: 8* citiraj
APA 6th Edition
Petrić, D. (2018). Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra. Knjižničarstvo, 22 (1-2), 155-165. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/239622
MLA 8th Edition
Petrić, Dragana. "Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra." Knjižničarstvo, vol. 22, br. 1-2, 2018, str. 155-165. https://hrcak.srce.hr/239622. Citirano 07.08.2020.
Chicago 17th Edition
Petrić, Dragana. "Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra." Knjižničarstvo 22, br. 1-2 (2018): 155-165. https://hrcak.srce.hr/239622
Harvard
Petrić, D. (2018). 'Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra', Knjižničarstvo, 22(1-2), str. 155-165. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/239622 (Datum pristupa: 07.08.2020.)
Vancouver
Petrić D. Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra. Knjižničarstvo [Internet]. 2018 [pristupljeno 07.08.2020.];22(1-2):155-165. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/239622
IEEE
D. Petrić, "Zavičajno odeljenje – juče, danas, sutra", Knjižničarstvo, vol.22, br. 1-2, str. 155-165, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/239622. [Citirano: 07.08.2020.]

Sažetak
Istorija čitalaštva i knjižarstva u Bačkoj Palanci započinje i razvija se paralelno sa nastankom i razvojem zanata i trgovine tri Palanke. Čitaonica je osnovana 1869. godine u Staroj Palanci (tada su Bačku Palanku činile: Stara, Nova i Nemačka Palanka) u vreme nastanka građanskog sloja u ekonomski solidno razvijenoj sredini. Kao posebno odeljenje izdvojilo se iz celokupnog fonda biblioteke 1982. godine i od tada je prošlo dug put od odeljenja koje samo prikuplja, obrađuje i čuva zavičajni bibliotečki materijal do promotera kulturno-istorijskih vrednosti bačkopalanačke sredine.
Prepoznajući kao prioritet zadovoljavanje potreba korisnika, uz činjenicu da usluge date jednom ne traju večno, već se modifikuju i menjaju u skladu sa potrebama zajednice, ovo odeljenje danas zauzima veoma važno mesto u radu biblioteke. Mesto pružanja usluga nije više samo fizički prostor biblioteke, a upućenost u prilike lokalne zajednice omogućeno je stalnim prisustvom u javnosti, gde se prate kulturna dešavanja, učestvuje u njima i inicira ih. Programi navedeni u radu (radionice, prezentacije, izložbe, sajmovi, časovi…) su ilustrativan primer efekata onoga što zovemo “živo” delovanje, gde je korisnik u središtu bibliotečkih usluga. S obzirom da su korisnici različitog profila (obrazovne strukture, interesovanje, kao i godine staraosti), oni su značajan izvor informacija i ideja koje koristimo da bi funkcionisali na pravi način. Uloga Zavičajnog odeljenja tako postaje višestruka: popularisanje knjige i znanja, podsticanje kreativnog dečjeg stvaralaštva, afirmacija društvenih vrednosti, prezentacija kulturnog i ostalog stvaralaštva. To je uticalo i na izmenjenu ulogu bibliotekara koji napušta pasivnu ulogu od “čuvara znanja” i postaje kreativni posrednik između obilja prikupljenih informacija i budućih korisnika.

Ključne riječi
Zavičajno odeljenje, programi, korisnici biblioteke

Hrčak ID: 239622

URI
https://hrcak.srce.hr/239622

Posjeta: 17 *