Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.38190/ope.10.1.10

Korporativno upravljanje i ekonomija trećeg puta

Valentina Vinšalek Stipić orcid id orcid.org/0000-0001-7065-2918 ; Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću


Puni tekst: hrvatski pdf 877 Kb

str. 132-146

preuzimanja: 835

citiraj


Sažetak

Suvremeno globalno okruženje zahtijeva od korporativnog menadžmenta primjenu novih način upravljanja radi ostvarivanja i zadržavanja konkurentske prednosti. Sve interesne skupine moraju imati zajednički cilj kako bi se ostvarilo opće zadovoljstvo. Poduzećima ne smije više jedini cilj biti ostvarivanje profita, nego i boljitak društva u cjelini. Iz navedenih se razloga zagovara koncept ekonomije trećeg puta. Ekonomija trećeg puta u prvi plan stavlja socijalnu osjetljivost prema široj društvenoj zajednici. To ne podrazumijeva socijalno pomaganje pojedincima, nego stvaranje uvjeta za postizanje veće pravičnosti u pogledu socijalne i ekonomske osjetljivosti, društveno odgovornim poslovanjem i zaštite životne sredine. Nekada su ostvarena visina profita i tržišnog udjela bili jedino mjerilo uspješnosti poslovanja i dobre pozicije poduzeća na tržištu. Međutim u današnje se vrijeme od poduzeća traži ekološka i socijalna osviještenost što se smatra osnovnim problemom modernog kapitalizma. U skladu s navedenim cilj istraživanja u ovom radu bio je dobiti saznanja pridaju li i u kolikoj mjeri Hrvatska poduzeća važnost socijalnoj osjetljivosti prema svojim zaposlenicima te koliko su izdavanja za socijalna prava radnika povezana sa ostvarivanjem neto profitne marže poduzeća. Istraživanje je provedeno na uzorku od 53 poduzeća koja su registrirana i posluju na području Republike Hrvatske. Empirijskim istraživanjem primjenom matematičkih i statističkih metoda (korelacije i regresije) došlo se do zaključka kako su poduzeća svjesna važnosti socijalne osjetljivosti prema svojim zaposlenicima te takvu poslovnu politiku implementiraju u svoje poslovne strategije. Međutim, došlo se do saznanja kako poduzeća iz promatranog uzorka u dovoljnoj mjeri ne financiraju socijalna prava svojih zaposlenika. Postoji pozitivna linearna povezanost s ostvarivanjem neto profitne marže, dok je koeficijent korelacije izrazito mali.

Ključne riječi

Korporativno upravljanje; Treći put; Ekonomija trećeg puta, socijalna osjetljivost

Hrčak ID:

239710

URI

https://hrcak.srce.hr/239710

Datum izdavanja:

24.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.929 *