hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-23

Utjecaj intrapartalne analgezije petidinom ili tramadolom na opstetričke ishode – usporedbeno dvostruko slijepo randomizirano prospektivno intervencijsko istraživanje

Dražan Butorac ; Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice
Ivka Djaković ; Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice
Ana-Meyra Potkonjak ; Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice
Krunoslav Kuna ; Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice
Blaženka Sumpor ; Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice
Mirjana Radošević Vrkljan ; Odjel za ginekologiju i porodništvo, Opća bolnica Gospić
Vesna Košec ; Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice

Puni tekst: hrvatski, pdf (245 KB) str. 129-134 preuzimanja: 56* citiraj
APA 6th Edition
Butorac, D., Djaković, I., Potkonjak, A., Kuna, K., Sumpor, B., Radošević Vrkljan, M. i Košec, V. (2020). Utjecaj intrapartalne analgezije petidinom ili tramadolom na opstetričke ishode – usporedbeno dvostruko slijepo randomizirano prospektivno intervencijsko istraživanje. Liječnički vjesnik, 142 (5-6), 129-134. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-23
MLA 8th Edition
Butorac, Dražan, et al. "Utjecaj intrapartalne analgezije petidinom ili tramadolom na opstetričke ishode – usporedbeno dvostruko slijepo randomizirano prospektivno intervencijsko istraživanje." Liječnički vjesnik, vol. 142, br. 5-6, 2020, str. 129-134. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-23. Citirano 21.01.2021.
Chicago 17th Edition
Butorac, Dražan, Ivka Djaković, Ana-Meyra Potkonjak, Krunoslav Kuna, Blaženka Sumpor, Mirjana Radošević Vrkljan i Vesna Košec. "Utjecaj intrapartalne analgezije petidinom ili tramadolom na opstetričke ishode – usporedbeno dvostruko slijepo randomizirano prospektivno intervencijsko istraživanje." Liječnički vjesnik 142, br. 5-6 (2020): 129-134. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-23
Harvard
Butorac, D., et al. (2020). 'Utjecaj intrapartalne analgezije petidinom ili tramadolom na opstetričke ishode – usporedbeno dvostruko slijepo randomizirano prospektivno intervencijsko istraživanje', Liječnički vjesnik, 142(5-6), str. 129-134. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-23
Vancouver
Butorac D, Djaković I, Potkonjak A, Kuna K, Sumpor B, Radošević Vrkljan M i sur. Utjecaj intrapartalne analgezije petidinom ili tramadolom na opstetričke ishode – usporedbeno dvostruko slijepo randomizirano prospektivno intervencijsko istraživanje. Liječnički vjesnik [Internet]. 2020 [pristupljeno 21.01.2021.];142(5-6):129-134. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-23
IEEE
D. Butorac, et al., "Utjecaj intrapartalne analgezije petidinom ili tramadolom na opstetričke ishode – usporedbeno dvostruko slijepo randomizirano prospektivno intervencijsko istraživanje", Liječnički vjesnik, vol.142, br. 5-6, str. 129-134, 2020. [Online]. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-23

Rad u XML formatu

Sažetak
Cilj: Cilj istraživanja bila je usporedba djelovanja tramadola i petidina tijekom porođaja na opstetričke ishode (njihov analgetski učinak, trajanje porođaja, pojavnost nuspojava u rodilja i neonatalni status). Metode:
Djelovanje analgetika ispitano je prospektivnim usporedbenim (engl. head-to-head) randomiziranim dvostruko slijepim intervencijskim istraživanjem na uzorku od 60 rodilja tijekom ročnog porođaja. U istraživanju su upotrijebljene doze tramadola i petidina od 50 mg primijenjene intravenski. Pri analizi podataka služili smo se testom razlike u proporcijama dvaju nezavisnih skupova i Studentovim t-testom. Prije provedbe t-testa normalnost je ispitana Kolmogorov-Smirnovljevim testom.
Rezultati: Primjena tramadola povezana je s manje prijavljenih nuspojava te kraćim trajanjem porođaja u odnosu prema skupini rodilja liječenih petidinom. Analizom analgetskog učinka statistički značajno niža vrijednost boli nakon 10 minuta i 30 minuta utvrđena je u pacijentica kojima je primijenjen petidin u odnosu prema onima na tramadolu, uz negativnu razliku osjeta boli u obje promatrane točke mjerenja. Efekt primjene tramadola iščeznuo je nakon 30 minuta. Nisu utvrđene statistički značajne razlike u karakteristikama CTG zapisa, Apgarina zbroja, vrijednosti pH iz pupkovine.
Zaključak: Prema rezultatima istraživanja, tramadol skraćuje trajanje porođaja, a petidin ima jači analgetski učinak, ali i više neugodnih nuspojava za majku. Neonatalni je ishod neovisan o vrsti opioida.

Ključne riječi
OPSTETRIČKA ANALGEZIJA – metode; OPIOIDNI ANALGETICI – nuspojave, terapijska uporaba; TRAMADOL – farmakologija, nuspojave, terapijska uporaba; MEPERIDIN – farmakologija, nuspojave, terapijska uporaba; POROĐAJNA BOL – farmakoterapija; KARDIOTOKOGRAFIJA; APGAR OCJENA, PROSPEKTIVNA ISTRAŽIVANJA; DVOSTRUKO SLIJEPA ISTRAŽIVANJA

Hrčak ID: 240212

URI
https://hrcak.srce.hr/240212

▼ Article Information



Porođajna bol spominje se još od biblijskih vremena. Povijest poznaje razne načine obezboljenja porođaja, a u nekim suvremenim društvima drevni načini kupiranja boli poput akupunkture, konzumacije opijata ili primjene ljekovitih biljnih pripravaka i dalje zauzimaju istaknuto mjesto. U suvremenoj rađaonici zlatni je standard epiduralna analgezija, metoda koja i u današnje vrijeme nije još dostupna svim rodiljama. Zbog nedostatka optimalnih uvjeta obezboljavanja porođaja epiduralnom analgezijom parenteralna primjena opioida jedna je od prihvatljivih alternativa. Cilj ovog istraživanja bila je usporedba djelovanja dvaju opioida, tramadola i petidina, tijekom porođaja na opstetričke ishode.

Metode

Prospektivno usporedbeno (engl. head-to-head) randomizirano dvostruko slijepo intervencijsko istraživanje provedeno je u rodilištu Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu. Etičko povjerenstvo odobrilo je istraživanje. U vrijeme njegova provođenja epiduralna analgezija kao metoda obezboljavanja porođaja nije bila dostupna u rodilištu Klinike za ginekologiju i porodništvo. Uz pismeni pristanak ispitanice su bile zdrave rodilje neovisno o dobi, podijeljene u dvije skupine metodom restriktivne randomizacije: rodilje kod kojih je primijenjen tramadol i rodilje u kojih je primijenjen petidin. Ampule lijekova numerirane su i upisane bez vidljiva naziva lijeka. Liječnici nisu znali koji su analgetik odabrali niti su rodilje znale koji su analgetik primile. Navedeni lijekovi aplicirani su u dozi od 50 mg intravenski. Tijek porođaja praćen je partogramom prema Friedmanu, a stanje ploda nadzirano kontinuiranim kardiotokografskim zapisom (CTG). Prema smjernicama opstetričke struke, u slučajevima prepatološkog ili patološkog CTG zapisa izmjeren je stupanj kiselosti fetalne krvi (fetalna pH-metrija). Stanje novorođenčeta procijenjeno je nalazom acidobaznog statusa iz krvi pupkovine, a vitalnost neposredno nakon rođenja bodovanjem prema Apgarovoj. Pri respiratornoj depresiji uz održanu srčanu akciju novorođenčeta primijenjen je antidot nalokson u dozi od 0,1 mg/kg. Kriteriji za uključivanje ispitanica u istraživanje bili su: postojanje znakova spastičnog porođaja (uznemirenost, zadebljanje i rigiditet ušća maternice, nenapredovanje porođaja unatoč dobrim trudovima), otvorenost ušća od 3 do 7 cm, stav ploda glavom, uredan CTG zapis pri prijmu u trajanju od 20 minuta i pismeni pristanak rodilje. Svaka rodilja s određenim nalazom otvorenosti ušća imala je svoj par u drugoj skupini. U istraživanje nisu uključene rodilje s poznatom preosjetljivošću na opioidne analgetike, bolestima bubrega, jetre, težim srčanim bolestima, znakovima prijeteće eklampsije ili s eklampsijom, težim plućnim bolestima, glaukomom, ulceroznim kolitisom, akutnim traumama glave, duljom opstipacijom ili akutnim proljevima, one u stanjima koja nalažu primjenu drugih lijekova u porođaju poput psihofarmaka, hormona štitne žlijezde, cimetidina, tricikličkih antidepresiva, antihipertenzivnih lijekova, u akutnom ili kroničnom pijanstvu, ovisnostima o drogama ili lijekovima, s akutnom i kroničnom respiratornom insuficijencijom posteljice. Iz istraživanja su isključene i rodilje koje su tijekom porođaja odustale od sudjelovanja. Skupine su posebno analizirane s obzirom na trajanje porođaja, subjektivan doživljaj boli prema numeričkoj ljestvici za procjenu boli (VAS od 0 do 10 bodova) prije aplikacije, 10 minuta i 30 minuta poslije aplikacije lijeka, CTG zapis, pojavnost nuspojava nakon primjene lijekova, Apgarin zbroj u novorođenčeta u prvoj i petoj minuti nakon rođenja te vrijednosti pH iz njegove pupčane vene. Kao vrijednost standardne devijacije upotrijebljen je teorijski raspon od 30% srednje vrijednosti, što je granica prihvatljive disperzije. Pri analizi podataka služili smo se testom razlike u proporcijama dvaju nezavisnih skupova i Studentovim t-testom. Prije provedbe t-testa normalnost je ispitana Kolmogorov-Smirnovljevim testom.

Rezultati

Istraživanjem je obuhvaćeno 60 rodilja, podijeljenih u dvije skupine ovisno o vrsti primijenjenog opijata. Jedna je skupina od 30 ispitanica primila tramadol, a drugih 30 ispitanica primalo je petidin. Analizom skupina ispitane su razlike u analgetskom učinku, trajanju porođaja, pojavnosti nuspojava, CTG zapisu i neonatalnom ishodu s obzirom na ocjenu vitalnosti novorođenčeta prema Apgarovoj i vrijednosti pH iz pupčane vene. Nakon provedenog istraživanja zabilježena je veća učestalost nuspojava u rodilja kod kojih je primijenjen petidin u odnosu prema onima kod kojih je primijenjen tramadol, uz statistički značajnu povezanost (Table 1). Analizom zastupljenosti nuspojava utvrdili smo da je najčešća nuspojava u rodilja kod kojih je primijenjen tramadol bila pospanost, dok je u rodilja kod kojih je primijenjen petidin najzastupljenija bila vrtoglavica (Table 1). Statistički značajno češća bila je pojava vrtoglavice, suhoće usta i nesvjestice u rodilja kod kojih je primijenjen petidin, dok je pospanost bila statistički značajno češća pojava u rodilja koje su primile tramadol (Table 1). Neke su pacijentice imale više nuspojava.

Table 1 Comparison of adverse effects in mothers following administration of tramadol and pethidine (difference of proportion)
Nuspojave
/ Adverse effects
tramadol / Tramadol
(N = 30)
petidin / Pethidine
(N = 30)
PCI
tramadol / Tramadol (%)
CI
petidin / Pethidine (%)
Bez / Without adverse effects (%)46,200,00< 0,00118,15%0,00%
Vrtoglavica / Dizziness (%)0,0037,50< 0,0010,00%17,62%
Povraćanje / Vomiting (%)7,6918,750,2069,7%14,21%
Suhoća usta / Dryness of mouth (%)0,0018,750,0130,00%14,21%
Mučnina / Nausea (%)7,6918,750,2069,70%14,21%
Zamućenost vida / Blurred vision (%)7,6914,200,4199,7%12,70%
Pospanost / Drowsiness (%)38,3012,500,02217,69%12,04%
Svrbež / Itching (%)0,006,250,1640,00%8,81%
Nesvjestica / Fainting (%)0,0012,500,0460,00%12,04%

Statistički značajno niža vrijednost boli nakon 10 minuta i 30 minuta utvrđena je u pacijentica kod kojih je upotrijebljen petidin (Table 2).

Table 2 Mean difference in pain 10 and 30 minutes after drug application (Student’s t-test)
tramadol / Tramadol
(N = 30)
petidin / Pethidine
(N = 30)
pCI
tramadol / Tramadol (%)
CI
petidin / Pethidine (%)
10 min nakon apliciranja lijeka
/ 10 min after drug application
-0,92
(0,28)
-1,650 (0,50)< 0,0010,1000,180
30 min nakon apliciranja lijeka
/ 30 min after drug application
0,62
(0,19)
-0,700 (0,21)< 0,0010,0680,076

U obje promatrane točke mjerenja utvrđena je negativna razlika boli u pacijentica kod kojih je primijenjen petidin, dok je već nakon 30 minuta efekt primjene tramadola iščeznuo (pozitivna razlika osjeta boli u odnosu prema početnom mjerenju) (Table 2). Nije utvrđena statistički značajna razlika u učestalosti ranih deceleracija (DIP 1) na CTG zapisu, sužene undulacije, kasnih deceleracija (DIP 2) ili silentnog CTG zapisa između promatranih skupina (Table 3). U novorođenčadi obje promatrane skupine nije bilo statističke značajne razlike u vrijednostima Apgarina zbroja (Table 4), kao ni u vrijednostima pH iz pupkovine (Table 5). Statistički značajno dulje trajanje porođaja zabilježeno je nakon primjene petidina u odnosu prema tramadolu (Table 6).

Table 3 Comparison of continuous cardiotocography characteristics after administration of tramadol and pethidine (difference in proportions test)
tramadol / Tramadol
(N = 30)
petidin / Pethidine
(N = 30)
pCI
tramadol / Tramadol
(%)
CI
petidin / Pethidine
(%)
Učestalost DIP I i sužene undulacije
/ Frequency of early decelerations and minimal variability (%)
7,7012,500,5379,70%12,04%
Učestalost silentnog tipa CTG zapisa i DIP II / Frequency of absent variability and late decelerations (%)0,006,250,1640,00%8,81%
Table 4 Comparison of Apgar after administration of tramadol and pethidine (Student’s t-Test)
tramadol / Tramadol
(N = 30)
(SD)
petidin / Pethidine
(N = 30)
(SD)
pCI
tramadol / Tramadol
(%)
CI
petidin / Pethidine
(%)
Apgarin zbroj u prvoj minuti nakon rođenja / Apgar score after 1 min8,69
(2,61)
8,53
(2,56)
0,8110,0090,009
Apgarin zbroj u petoj minuti nakon rođenja / Apgar score after 5 min9,54
(2,86)
9,40
(2,82)
0,8490,0100,010
Table 5 Comparison of umbilical venous blood pH (Student’s t-Test)
tramadol / Tramadol
(N = 30)
(SD)
petidin / Pethidine
(N = 30)
(SD)
pCI
tramadol / Tramadol
(%)
CI
petidin / Pethidine
(%)
pH7,32 (2,2)7,29 (2,19)0,9580,7990,796
Table 6 Duration of labor after administration of tramadol and pethidine (Student’s t-Test)
tramadol / Tramadol
(N = 30)
(SD)
petidin / Pethidine
(N = 30)
(SD)
pCI
tramadol / Tramadol
(%)
CI
petidin / Pethidine
(%)
Trajanje porođaja u satima / Duration of labor6,16 (1,85)7,53 (2,26)0,0130,670,67

Rasprava

Poznavanje složenosti i interakcije različitih aspekata bolnog doživljaja može pomoći u pristupu trudnici i uklanjanju boli. Nociceptivna, kognitivno-bihevioralna i afektivno-motivacijska najvažnije su dimenzije boli pri porođaju. Nociceptivni bolni podražaj za vrijeme drugoga porođajnog doba zbog rastezanja tkiva porođajnog kanala osnovni je neurofiziološki mehanizam boli u porođaju. (1) U integraciji percepcije i stvaranja negativnog doživljaja boli zasnovanog na prethodnim iskustvima i emocijama sudjeluju veze limbičkih struktura mozga s korteksom i opisuju afektivno-motivacijsku dimenziju boli. (1, 2) Pri procjeni kvalitete boli kod svake rodilje potrebno je imati na umu i različite načine individualne ekspresije neugode, tj. kognitivno-bihevioralne dimenzije boli. (1) Bez obzira na prethodno opisane spoznaje o boli, intenzivna neugoda pri porođaju često je praćena strahom. Aktivacija simpatičkoga živčanog sustava i porast razine cirkulirajućih katekolamina u stanjima boli i straha smanjuju protok krvi kroz posteljicu, a hiperventilacija majke s posljedičnom hipokarbijom i pomicanjem krivulje oksihemoglobina ulijevo ometa dostatnu opskrbu fetusa kisikom i pojačava doživljaj boli. (3) Zbog toga je poželjan terapijski pristup usmjeren prema prepoznavanju različitih dimenzija boli i uklanjanju straha i patnje, uz istodobno osiguranje urednog tijeka porođaja. Nefarmakološke metode ublažavanja boli, temeljene na endogenim mehanizmima modulacije boli, zasad nisu općeprihvaćene u kliničkom radu. U modernoj rađaonici prednost se daje narkoticima, sedativima i spazmoliticima. Epiduralna analgezija najučinkovitija je metoda obezboljavanja porođaja. (4) Kad epiduralna analgezija nije dostupna, kao što je to bilo u rodilištu Klinike tijekom provođenja ovog istraživanja, a u želji za brzom i učinkovitom analgezijom u vrijeme jake boli i intenzivnih trudova, izbor je parenteralna primjena opioida. (5, 6) Kupiranje boli postiže se primjenom pojedinačnih doza opioida, koje se mogu i ponoviti ovisno o željenom stupnju kontrole boli. Bolja kontrola boli uz smanjenje neželjenih učinaka može se postići i primjenom trajnih intravenskih pumpa. (7) Prijenos opioida preko posteljice zbiva se pasivnom difuzijom. (8) U odraslih se eliminacija opioida uvelike postiže konjugacijom s glukuronidima u jetri. Jedan od najčešće propisanih opioidnih analgetika za ublažavanje umjerene do jake boli pri porođaju jest petidin, sintetski derivat s farmakološkim učinkom sličnim morfinu, u anglosaskoj literaturi poznat kao meperidin. Metabolizam petidina u jetri zbiva se N-demetilacijom u norpetidin. Neželjena djelovanja petidina jesu pospanost, zamućenost vida, retencija urina, suhoća usta, mučnina, povraćanje, a svojstvo norpetidina kod visokih doza petidina jest i halucinogeni i konvulzivni učinak. Osim depresije disanja, moguće posljedice u novorođenčadi jesu hipotermija, problemi s hranjenjem, suženo stanje svijesti. (9) U sustavnom pregledu literature koji su proveli Bricker i Lavender, a uključivao je analizu intravenske, intramuskularne i epiduralne analgezije, paracervikalnog bloka i metode analgezije koju kontrolira pacijentica za vrijeme porođaja, ne postoje jasni dokazi o prednosti jednog od opioida (tramadol, meptazinol, dijamorfin, pentazocin, nalbufin, butorfanol, morfij i fentanil) u odnosu prema petidinu s obzirom na neonatalni ishod. (10)

Zbog mogućega jačeg djelovanja petidina na majku u obliku pospanosti, ali i depresije disanja u novorođenčadi, njegova uloga u ublažavanju porođajne boli i dalje je predmet istraživanja. Učinak depresije disanja u novorođenčeta najuočljiviji je ako je porođaj dovršen dva do tri sata nakon intravenske primjene lijeka. (6) Aktivni metabolit normeperidin djeluje na centar za disanje i srčanu akciju fetusa, fetalno ponašanje i prihvaćanje dojenja. (1113) Slijedom navedenoga potrebno je razmotriti primjenu drugih, učinkovitijih lijekova s povoljnijim analgetskim učinkom i opstetričkim ishodima. U odnosu prema petidinu najčešće rabljeni opioidni analgetik jest tramadol. (14) To je slabi agonist u-opioidnih receptora i slabi inhibitor unosa noradrenalina. Prednost tramadola u odnosu prema petidinu jest da ne izaziva depresiju disanja. Unatoč slabijem analgetskom učinku tramadola primjena kombinirane epiduralne/spinalne analgezije, kao i epiduralne analgezije koju kontrolira pacijentica (PCEA) te intravenske analgezije što ju kontrolira pacijentica (PCIA) s tramadolom znatno skraćuje drugo porođajno doba, a bez važnijeg utjecaja na srčanu akciju djeteta. (6, 15) Metabolizam tramadola zbiva se preko citokrom-oksidaza, enzimima CYP2D6 i CYP3A4, zbog čega kod osoba s pojačanom ili oslabljenom funkcijom enzima postoje i razlike u analgetskom učinku i pojavnosti nuspojava. (16) Osobe koje su brzi metabolizatori imaju slabiji odgovor na lijek, ali i manje neželjenih reakcija. Prema rezultatima farmakogenetičkog istraživanja koje je provedeno u Hrvatskoj istodobno kad i naše istraživanje, učestalost fenotipa slabih metabolizatora supstrata CYP2D6 iznosila je 3%, a brzih metabolizatora 4%. (17)

U izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. godine navedeni su rezultati 6 studija koje su uspoređivale ishode nakon intramuskularne primjene tramadola i petidina u porođaju. Objavljeni su rezultati istraživanja provedenih na ukupno 483 ispitanice. Usporedbom rezultata istraživanja koja su ispitivala intramuskularnu primjenu tramadola i petidina utvrđeno je da ne postoje sigurni dokazi o prednosti jednog od dvaju lijekova s obzirom na analgetski učinak, način dovršenja porođaja, nuspojave u obliku pospanosti i povraćanja, Apgarinog zbroja u novorođenčadi i pojavnosti njihova respiratornog distresa. Stoga, a na temelju analize podataka o intramuskularnoj primjeni lijeka, u preporukama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. primjena tramadola nije navedena. (18) U kontekstu usporedbe primjene tramadola s primjenom neopioidnih analgetika pri porođaju, godine 2014. objavljeno je istraživanje na uzorku od 200 rodilja koje je uspoređivalo analgetski učinak tramadola i paracetamola i dokazalo da je paracetamol u dozi od 1000 mg intravenski imao znatno bolji analgetski učinak uz kraće trajanje porođaja te manju pojavnost nuspojava poput mučnine i povraćanja u odnosu prema tramadolu primijenjenom u dozi od 100 mg intramuskularno. (19) Iako je donedavno prevladavalo mišljenje da paracetamol ne utječe na zatvaranje arterijskog duktusa u novorođenčadi, novija klinička istraživanja pokazuju kako paracetamol u dozi od 15 mg/kg tjelesne težine novorođenčeta tijekom tri dana učinkovito zatvara arterijski duktus. (1923) S obzirom na navedeno, preostaje ispitati ulogu i analgetski učinak tramadola u porođaju, kao i djelovanje na neonatalni ishod. U velikom dijelu radova koji su analizirali analgetski učinak tramadola tijekom porođaja, doza tramadola bila je 100 mg ili 1 mg/kg primijenjena intramuskularno. Malen je broj radova koji su uspoređivali minimalne doze, obje primijenjene intravenski. U našem je slučaju intravenska primjena bila poželjnija s obzirom na jednostavnost primjene lijeka i brže djelovanje. Žarište interesa bila je analiza primjene minimalne početne doze. Rezultati našeg istraživanja pokazali su znatno kraće trajanje porođaja u rodilja nakon primjene tramadola u odnosu prema petidinu i podudaraju se sa zaključcima istraživanja Maryam Khooshideh o ulozi ovih dvaju analgetika u porođaju. (13) Za razliku od Khooshidehina istraživanja, u kojemu je srednje vrijeme trajanja porođaja bilo 4 sata nakon primjene tramadola, (13) dovršetak porođaja u našem istraživanju bio je u roku od 6,16 sati. Dulje srednje vrijeme trajanja porođaja zabilježeno je u istraživanju Viegasa i suradnika i iznosilo je 7,9 sati. (24) Isto tako, dulje trajanje porođaja zabilježeno je i u Hussleinovoj studiji, no bez dokazane statističke značajnosti. (25) Testiranjem djelovanja petidina na glatku muskulaturu uterusa miševa pokazano je da petidin u aktivnoj fazi porođaja povećava kontraktilnost mišića uterusa i može biti razlog kraćeg trajanja porođaja. Na histološkim preparatima tkiva uterusa rodilja, dobivenog carskim rezom, dokazan je suprotni efekt petidina. (26) Za razliku od petidina, studija o učinku tramadola na kontraktilnost uterine muskulature zečeva u porođaju pokazala je stimulirajući efekt na tkivo uterusa u obliku povećanja amplitude i trajanja kontrakcije, bez učinka na učestalost kontrakcija. (27) Analiza neželjenih učinaka pokazala je da je učestalost nuspojava bila veća u skupini ispitanica koje su primale petidin. U našem istraživanju najčešća nuspojava u rodilja nakon primjene tramadola bila je pospanost, a u rodilja kod kojih je primijenjen petidin vrtoglavica. U literaturi se spominje manja učestalost mučnine, povraćanja i pospanosti nakon primjene tramadola u odnosu prema petidinu iako postoje i suprotni zaključci. (13, 24, 28) Keskin i suradnici u svojem su radu dokazali veću učestalost mučnine i pospanosti nakon primjene tramadola u odnosu prema petidinu. (28) U našem istraživanju statistički značajno manja bila je učestalost vrtoglavice, suhoće usta i nesvjestice u rodilja kod kojih je primijenjen tramadol. Iako je porođaj trajao dulje, statistički značajno manja bol utvrđena je u pacijentica koje su primale petidin, dok je efekt primjene tramadola iščeznuo nakon 30 minuta (pozitivna razlika osjeta boli u odnosu prema početnom mjerenju). Nedostatak ove studije koji utječe na interpretaciju rezultata jest činjenica da nisu istaknute razine VAS-a prije i poslije primjene lijeka. U istraživanju smo pratili objektivne znakove spastičnog porođaja (uznemirenost trudnice, zadebljanje i rigiditet ušća maternice, nenapredovanje porođaja unatoč dobrim trudovima), a razlikama vrijednosti prema VAS-u praćen je subjektivan doživljaj boli. Buduća istraživanja trebala bi usporediti početni i konačni subjektivan doživljaj boli prema VAS-u. Analizom CTG zapisa za vrijeme porođaja nije utvrđena statistički značajna razlika pojavnosti prepatološkog ili patološkog CTG zapisa. Prema našem istraživanju, neposredno nakon rođenja, u prvoj i petoj minuti, srednje vrijednosti Apgarina zbroja u novorođenčadi majka koje su primale tramadol bile su više nego u novorođenčadi majka koje su primale petidin, ali bez statistički značajne razlike. Srednje vrijednosti Apgarina zbroja nakon primjene tramadola iznosile su 8,69 ± 2,61 u prvoj minuti te 9,54 ± 2,86 u petoj minuti poslije rođenja, što je više od srednjih vrijednosti 8 (+ 1,7) i 9,1 (+ 1,2) koje navode Hedi Claahsen-van der Grinten i suradnici, (29) dok statistički značajne razlike nisu zabilježene u studiji Keskina i suradnika. (28)

Pri analizi dviju vrsta opioidnih analgetika nije utvrđena statistički značajna razlika u vrijednosti pH iz pupčane vene.

Zaključak

Oba primijenjena opioidna analgetika imaju prednosti i nedostatke. Tramadol skraćuje trajanje porođaja, a petidin ima jači analgetski učinak, ali i više neugodnih nuspojava za majku. Neonatalni je ishod neovisan o vrsti opioida. Zato je u kliničkoj praksi potrebno individualizirati pristup rodiljama i odlučiti se za opioid koji nam u danom trenutku učinkovitije pomaže pri vođenju porođaja. Želimo li bolji analgetski učinak, upotrijebit ćemo petidin, a ako želimo skratiti porođaj, odlučit ćemo se za tramadol.

Svi postupci u ovom istraživanju provedeni su sukladno etičkim standardima institucijskog odbora odgovornog za izvođenje istraživanja na ljudima i u skladu su s Helsinškom deklaracijom iz 1975. godine, revidiranom 1983. godine.

LITERATURA

1 

Bonapace J, Gagné GP, Chaillet N, Gagnon R, Hébert E, Buckley S. No. 355-Physiologic Basis of Pain in Labour and Delivery: An Evidence-Based Approach to its Management. J Obstet Gynaecol Can. 2018;40:227–45. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.jogc.2017.08.003 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29447711

2 

Xiao X, Zhang YQ. A new perspective on the anterior cingulate cortex and affective pain. Neurosci Biobehav Rev. 2018;90:200–11. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.neubiorev.2018.03.022 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29698697

3 

Labor S, Maguire S. The pain of labour. Rev Pain. 2008;2:15–9. DOI: http://dx.doi.org/10.1177/204946370800200205 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26526404

4 

Kranke P, Weibel S. Pain relief during labour: challenging the use of intramuscular pethidine. Lancet. 2018;392:617–9. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/S0140-6736(18)31717-3 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30115485

5 

Anim‐Somuah M, Smyth RM, Cyna AM, Cuthbert A. Epidural versus non‐epidural or no analgesia for pain management in labour. Cochrane Database Syst Rev. 2018;5:CD000331. DOI: http://dx.doi.org/10.1002/14651858.CD000331.pub4 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29781504

6 

Jain S, Arya VK, Gopalan S, Jain V. Analgesic efficacy of intramuscular opioids versus epidural analgesia in labor. Int J Gynaecol Obstet. 2003;83:19–27. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/S0020-7292(03)00201-7 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14511868

7 

Schnabel A, Hahn N, Broscheit J, et al. Remifentanil for labour analgesia: a meta-analysis of randomised controlled trials. Eur J Anaesthesiol. 2012;29:177–85. DOI: http://dx.doi.org/10.1097/EJA.0b013e32834fc260 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22273829

8 

Griffiths SK, Campbell JP. Placental structure, function and drug transfer. Anaesth Crit Care Pain. 2014;15:84–9. DOI: http://dx.doi.org/10.1093/bjaceaccp/mku013

9 

Reynolds F. The effects of maternal labour analgesia on the fetus. Best Pract Res Clin Obstet Gynaecol. 2010;24:289–302. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.bpobgyn.2009.11.003 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20005180

10 

Bricker L, Lavender T. Parenteral opioids for labor pain relief: a systematic review. Am J Obstet Gynecol. 2002;186:S94–109. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/S0002-9378(02)70185-3 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12011876

11 

Petrie RH, Yeh SY, Murata Y, et al. The effect of drugs on fetal heart rate variability. Am J Obstet Gynecol. 1978;130:294–9. PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23679

12 

Mattingly JE, D’Alessio J, Ramanathan J. Effects of obstetric analgesics and anesthetics on the neonate. Paediatr Drugs. 2003;5:615–27. DOI: http://dx.doi.org/10.2165/00148581-200305090-00004 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12956618

13 

Khooshideh M, Shahriari A. A comparison of tramadol and pethidine analgesia on the duration of labour: a randomised clinical trial. Aust N Z J Obstet Gynaecol. 2009;49:59–63. DOI: http://dx.doi.org/10.1111/j.1479-828X.2009.00949.x PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19281581

14 

Fieni S, Angeri F, Kaihura CT, et al. Evaluation of the peripartum effects of 2 analgesics: meperidine and tramadol, used in labor. Acta Biomed Ateneo Parmense. 2000;71:397–400. PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11424777

15 

Long J, Yue Y. Patient controlled intravenous analgesia with tramadol for labor pain relief. Chin Med J (Engl). 2003;116(11):1752–5. PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14642152

16 

Miotto K, Cho AK, Khalil MA, Blanco K, Sasaki JD, Rawson R. Trends in tramadol: pharmacology, metabolism, and misuse. Anesth Analg. 2017;124:44–51. DOI: http://dx.doi.org/10.1213/ANE.0000000000001683 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27861439

17 

Bozina N, Granić P, Lalić Z, Tramisak I, Lovrić M, Stavljenić-Rukavina A. Genetic polymorphisms of cytochromes P450: CYP2C9, CYP2C19, and CYP2D6 in Croatian population. Croat Med J. 2003;44:425–8. PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12950145

18 

World Health Organization. WHO recommendation on opioid analgesia for pain relief during labour. Geneva: WHO, 2018. Dostupno na: https://extranet.who.int/rhl/topics/preconception-pregnancy-childbirth-and-postpartum-care/care-during-childbirth/care-during-labour-1st-stage/who-recommendation-opioid-analgesia-pain-relief-during-labour. Pristupljeno: 18. prosinca 2019.

19 

Lallar M, Anam HU, Nandal R, Singh SP, Katyal S. Intravenous paracetamol infusion versus intramuscular tramadol as an intrapartum labor analgesic. J Obstet Gynaecol India. 2015;65:17–22. DOI: http://dx.doi.org/10.1007/s13224-014-0556-x PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25737617

20 

Ohlsson A, Shah PS. Paracetamol (acetaminophen) for patent ductus arteriosus in preterm or low birth weight infants. Cochrane Database Syst Rev. 2018;4:CD010061. DOI: http://dx.doi.org/10.1002/14651858.CD010061.pub3 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29624206

21 

Hammerman C, Bin-Nun A, Markovitch E, Schimmel MS, Kaplan M, Fink D. Ductal closure with paracetamol: a surprising new approach to patent ductus arteriosus treatment. Pediatrics. 2011;128:e1618–21. DOI: http://dx.doi.org/10.1542/peds.2011-0359 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22065264

22 

Kaur Makkar J, Jain K, Bhatia N, Jain V, Mal Mithrawal S. Comparison of analgesic efficacy of paracetamol and tramadol for pain relief in active labor. J Clin Anesth. 2015;27:159–63. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.jclinane.2014.08.008 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25434500

23 

Oncel MY, Yurttutan S, Erdeve O, et al. Oral paracetamol versus oral ibuprofen in the management of patent ductus arteriosus in preterm infants: a randomized controlled trial. J Pediatr. 2014;164:510–4.e1. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.jpeds.2013.11.008 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24359938

24 

Viegas OA, Khaw B, Ratnam SS. Tramadol in labour pain in primiparous patients. A prospective comparative clinical trial. Eur J Obstet Gynecol Reprod Biol. 1993;49:131–5. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/0028-2243(93)90260-J PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8405626

25 

Husslein P, Kubista E, Egarter C. Obstetrical analgesia with tramadol – Results of a prospective randomized comparative study with pethidine. Z Geburtshilfe Perinatol. 1987;191:234–7. PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3331863

26 

Yoo KY, Lee J, Kim HS, Jeong SW. The effects of opioids on isolated human pregnant uterine muscles. Anesth Analg. 2001;92:1006–9. DOI: http://dx.doi.org/10.1097/00000539-200104000-00037 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11273940

27 

Yakovleva AA, Nazarova LA, Prokopenko VM, Pavlova NG. Effect of Tramadol on Rabbit Uterine Contractile Activity Induced in Late Pregnancy. Bull Exp Biol Med. 2017;162:349–52. DOI: http://dx.doi.org/10.1007/s10517-017-3613-5 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28091908

28 

Keskin HL, Aktepe Keskin E, Avsar AF, Tabuk M, Caglar GS. Pethidine versus tramadol for pain relief during labor. Int J Gynaecol Obstet. 2003;82:11–6. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/S0020-7292(03)00047-X PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12834936

29 

Claahsen-van der Grinten HL, Verbruggen I, Van Den Berg PP, Sporken JM, Kollee LA. Different pharmacokinetics of tramadol in mothers treated for labour pain and in their neonates. Eur J Clin Pharmacol. 2005;61:523–9. DOI: http://dx.doi.org/10.1007/s00228-005-0955-0 PubMed: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16007420


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.

[engleski]

Posjeta: 172 *