hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-27

Hemodinamski monitoring: od invazivnog nadzora do personaliziranog pristupa

Stjepan Barišin ; Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, Klinička bolnica Dubrava, Referentni centar Ministarstva zdravstva za hemodinamski nadzor u intenzivnom liječenju kirurških bolesnika
Helena Ostović ; Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, Klinička bolnica Dubrava, Referentni centar Ministarstva zdravstva za hemodinamski nadzor u intenzivnom liječenju kirurških bolesnika
Ivan Gospić ; Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, Klinička bolnica Dubrava, Referentni centar Ministarstva zdravstva za hemodinamski nadzor u intenzivnom liječenju kirurških bolesnika
Viktor Đuzel ; Sveučilišne bolnice Barking, Havering i Redbridge, NHS Trust, London, Ujedinjeno Kraljevstvo
Ana Barišin ; Poliklinika Medikol, Zagreb
Igor Grubješić ; Klinika za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, KBC Rijeka, Rijeka
Miroslav Župčić ; Klinika za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, KBC Rijeka, Rijeka

Puni tekst: hrvatski, pdf (395 KB) str. 148-154 preuzimanja: 36* citiraj
APA 6th Edition
Barišin, S., Ostović, H., Gospić, I., Đuzel, V., Barišin, A., Grubješić, I. i Župčić, M. (2020). Hemodinamski monitoring: od invazivnog nadzora do personaliziranog pristupa. Liječnički vjesnik, 142 (5-6), 148-154. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-27
MLA 8th Edition
Barišin, Stjepan, et al. "Hemodinamski monitoring: od invazivnog nadzora do personaliziranog pristupa." Liječnički vjesnik, vol. 142, br. 5-6, 2020, str. 148-154. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-27. Citirano 13.08.2020.
Chicago 17th Edition
Barišin, Stjepan, Helena Ostović, Ivan Gospić, Viktor Đuzel, Ana Barišin, Igor Grubješić i Miroslav Župčić. "Hemodinamski monitoring: od invazivnog nadzora do personaliziranog pristupa." Liječnički vjesnik 142, br. 5-6 (2020): 148-154. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-27
Harvard
Barišin, S., et al. (2020). 'Hemodinamski monitoring: od invazivnog nadzora do personaliziranog pristupa', Liječnički vjesnik, 142(5-6), str. 148-154. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-27
Vancouver
Barišin S, Ostović H, Gospić I, Đuzel V, Barišin A, Grubješić I i sur. Hemodinamski monitoring: od invazivnog nadzora do personaliziranog pristupa. Liječnički vjesnik [Internet]. 2020 [pristupljeno 13.08.2020.];142(5-6):148-154. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-27
IEEE
S. Barišin, et al., "Hemodinamski monitoring: od invazivnog nadzora do personaliziranog pristupa", Liječnički vjesnik, vol.142, br. 5-6, str. 148-154, 2020. [Online]. https://doi.org/10.26800/LV-142-5-6-27

Sažetak
Kontinuirano praćenje srčanoga minutnog volumena (CO) i održavanje normovolemije primarni su ciljevi optimizacije hemodinamskog (HD) statusa svakoga kritičnog bolesnika. Za razliku od samo invazivnog
nadzora i intermitentne termodilucijske procjene CO-a s pomoću plućnog arterijskog katetera, danas se puno više primjenjuju minimalno invazivne i potpuno neinvazivne metode. Minimalno invazivne metode koje se s pomoću transpulmonalne termodilucije (TD) pri procjeni CO-a služe analizom krivulje tlaka pulsa dijele se na starije, kalibrirane
i novije, nekalibrirane. Dinamički parametri kao što su varijacija udarnog volumena (SVV) i varijacija pulsnog tlaka (PPV), koji se kontinuirano prate ovim metodama, puno preciznije odražavaju potrebu za ciljanom optimalnom volumnom nadoknadom (GDVT) u odnosu prema tradicionalnim, statičkim parametrima (CVP i PCWP). Suvremenije neinvazivne kontinuirane metode koje još nisu dovoljno validirane u kliničkim uvjetima jesu aplanacijska tonometrija, pletizmografija, metoda djelomičnoga ponovnog udaha parcijalnog CO2 i procjena CO-a temeljena na tranzicijskom vremenu pulsnog vala. Torakalna električna bioimpedancija i bioreaktancija koriste se slabom naizmjeničnom strujom koja prolaskom kroz prsni koš kontinuirano u sistoli prati fazne pomake napona i analizira krivulju udarnog volumena (SV). Poznato je da primjenom volumena u oko 50% kritičnih bolesnika neće doći do povećanja SV-a, stoga je važno prije primjene volumena kontinuiranim praćenjem SV-a/CO-a procijeniti hoće li biti prikladnoga HD odgovora na volumen. Danas postoji više metoda kojima se može procijeniti odgovor na volumnu nadoknadu poput mjerenja varijacije dijametra donje i gornje šuplje vene, okluzijskog testa na kraju ekspirija, testa respiratorne sistoličke varijacije, SVV-a i PPV-a. Pasivno podizanje nogu (PLR) ima najveću prediktivnu vrijednost u dinamičkoj procjeni volumnog statusa kod hemodinamski nestabilnog bolesnika.

Ključne riječi
HEMODINAMSKI NADZOR – metode; HEMODINAMIKA – fiziologija; SRČANI MINUTNI VOLUMEN – fiziologija; UDARNI VOLUMEN – fiziologija; INTRAOPERACIJSKI NADZOR – metode; TERMODILUCIJA – metode; KRITIČAN BOLESNIK – liječenje; LIJEČENJE TEKUĆINOM; KRVNI VOLUMEN; ARTERIJSKI TLAK

Hrčak ID: 240264

URI
https://hrcak.srce.hr/240264

[engleski]

Posjeta: 79 *