Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.37797/ig.39.4.1

Etiologija i ishod bakterijskih infekcija kod bolesnika s cirozom jetre – retrospektivna kohortna studija

Juraj Krznarić ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
Neven Papić ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Iva Butić ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska; Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Davorka Dušek ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Ivan Kurelac ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska
Adriana Vince ; Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 127 Kb

str. 106-112

preuzimanja: 966

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 127 Kb

str. 106-112

preuzimanja: 193

citiraj


Sažetak

Uvod: Bakterijske infekcije čest su uzrok komplikacija i dekompenzacije kod bolesnika s cirozom jetre. Cilj je ove studije proučiti etiologiju, kliničke manifestacije, tijek i ishod bakterijskih infekcija te identificirati prediktore mortaliteta kod bolesnika s cirozom jetre i sepsom.
Materijali/metode: Proveli smo retrospektivnu kohortnu studiju u koju je uključeno 257 bolesnika s cirozom jetre koji su bili hospitalizirani u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (KZIB) u petogodišnjem razdoblju (2011. - 2015.). Analizirali smo demografske, kliničke te mikrobiološke podatke s ciljem identifikacije prediktora mortaliteta.
Rezultati: Najčešći klinički sindrom kod prijema bolesnika bila je primarna bakterijemija nepoznatog ishodišta (40,8 %). Prethodno dijagnosticiranu kroničnu bolest jetre imalo je 39,2 % bolesnika. Kod 50 % bolesnika najčešći uzrok ciroze jetre bio je alkoholne geneze. Uzročnik je izoliran kod 71,4 % bolesnika, najčešće iz hemokultura (59,1 %). Korekcija empirijske terapije učinjena je u 11,2 % slučajeva, uzevši u obzir mikrobiološke izolate. Medijan do početka adekvatne antimikrobne terapije bio je 3 dana. Do komplikacija je došlo kod 62,2 % bolesnika. Ukupni mortalitet za vrijeme hospitalizacije iznosio je 28,5 %. Odgođena adekvatna antimikrobna terapija u razdoblju ≥ 72 sata, invazivna mehanička ventilacija i akutno bubrežno zatajenje pokazale su se neovisno povezanima sa smrtnim ishodom.
Zaključak: Ovom smo studijom opisali epidemiologiju i etiologiju bakterijemija kod bolesnika s cirozom jetre u Hrvatskoj. S obzirom na to da je infekcija prvi prezentirajući znak ciroze u našoj kohorti, naglašava se potreba za sustavnijim probirom u svrhu ranog otkrivanja kronične bolesti jetre i sprječavanja komplikacija. Visoka stopa multiplo-rezistentnih infekcija iz opće populacije naglašava potrebu za izradom nacionalnih smjernica za empirijsko liječenje bakterijskih infekcija kod bolesnika s cirozom jetre.

Ključne riječi

bakterijemija; ciroza jetre; antibiotici; empirijsko liječenje; komplikacije

Hrčak ID:

240691

URI

https://hrcak.srce.hr/240691

Datum izdavanja:

7.7.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.464 *