hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Giovanni Battista Riccioli o Getaldićevu djelu Promotus Archimedes

Ivica Martinović ; Dubrovnik,Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (12 MB) str. 7-90 preuzimanja: 30* citiraj
APA 6th Edition
Martinović, I. (2019). Giovanni Battista Riccioli o Getaldićevu djelu Promotus Archimedes. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 45. (1 (89)), 7-90. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/240927
MLA 8th Edition
Martinović, Ivica. "Giovanni Battista Riccioli o Getaldićevu djelu Promotus Archimedes." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 45., br. 1 (89), 2019, str. 7-90. https://hrcak.srce.hr/240927. Citirano 22.01.2021.
Chicago 17th Edition
Martinović, Ivica. "Giovanni Battista Riccioli o Getaldićevu djelu Promotus Archimedes." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 45., br. 1 (89) (2019): 7-90. https://hrcak.srce.hr/240927
Harvard
Martinović, I. (2019). 'Giovanni Battista Riccioli o Getaldićevu djelu Promotus Archimedes', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 45.(1 (89)), str. 7-90. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/240927 (Datum pristupa: 22.01.2021.)
Vancouver
Martinović I. Giovanni Battista Riccioli o Getaldićevu djelu Promotus Archimedes. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2019 [pristupljeno 22.01.2021.];45.(1 (89)):7-90. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/240927
IEEE
I. Martinović, "Giovanni Battista Riccioli o Getaldićevu djelu Promotus Archimedes", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.45., br. 1 (89), str. 7-90, 2019. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/240927. [Citirano: 22.01.2021.]

Sažetak
U kratkom vremenskom razdoblju od 1651. do 1665. hidrostatička rasprava Promotus Archimedes (1603) Marina Getaldića doživjela je značajne odjeke u djelima trojice isusovačkih polihistora: Giovannija Battiste Ricciolija, Kaspara Schotta iAthanasiusa Kirchera.
Prvi je iz spomenutog trolista na Getaldićeva UnaprijeđenogaArhimeda upozorio Giovanni Battista Riccioli u svojoj astronomskoj sintezi Almagestum novum (1651), kad je u petom poglavlju druge knjige »De sphaera elementari et praecipuè de globo terraqueo« zajedno izložio Aristotelove filozofeme o gibanju elemenata i Arhimedovu hidrostatiku. Već pri prvom spomenu znanstvenik iz Ferrare svrstava Dubrovčanina među trojicu ključnih tumačitelja i nastavljačaArhimedova pionirskoga djela iz hidrostatike – uz Tartagliu i Galileia. On metodologiju određivanja težina različitih kovina i tekućina »s pomoću jednoga jedinoga tijela čiju težinu unaprijed znaš« pripisuje trojici mjeritelja relativnih težina, i to redom Tartagli, Villalpandu i Getaldiću, ali opisuje Getaldićevu metodologiju koja se značajno razlikuje od Tartagline i Villalpandove, štoviše nadmašuje ih po znanstvenoj strogosti. U priloženoj tablici Riccioli izostavlja Tartagline podatke, dok Getaldićeve podatke za relativne težine sedam kovina i pet tekućina uspoređuje s Villalpandovim objavljenim u Apparatus urbis et templi Hie rosolymitani (1604). Napokon, Ferarez se oslanja samo na Getaldića kad upućuje na treću i četvrtu tablicu Unaprijeđenoga Arhimeda, u kojima Dubrovčanin predočava odnose između promjera i težine kugle za šest kovina.
Uz to nam Riccioli ostavlja dragocjeno svjedočanstvo o najranijoj recepciji Getaldićeve izmjere drevne rimske stope među profesorima matematike Rimskoga kolegija: u svojoj je raspravi Getaldić otisnuo duljinu »polovice drevne rimske stope« (dimidium pedis Romani antiqui); Getaldićeva tiskana izmjera sačuvala se na cedulji u Grienbergerovoj ostavštini, a Kircher je o njoj pismom obavijestio Ricciolija. Tako zahvaljujući Ricciolijevu Novom Almagestu Getaldićeva izmjera drevne rimske stope, iako u sjeni Villalpandovih metrologijskih poglavlja, postaje referentnom točkom u znanstvenoj povijesti te rimske mjere za duljinu. Time je istodobno pronađen kanal znanstvene komunikacije koji vodi od Getaldića preko Grienbergera i Kirchera do Ricciolija.
Frankfurtsko pseudoizdanje Ricciolijeva Novoga Almagesta iz 1653. tekstualno se ne razlikuje od bolonjskoga izdanja, ali je doprinijelo da Getaldićeva metodologija i podaci za relativne težine budu dostupniji na frankfurtskom sajmu knjiga, u njemačkim zemljama i na sjeveru Europe.

Ključne riječi
Marin Getaldić / Marinus Ghetaldus; Arhimed; Vitruvije; Giovanni Battista Riccioli / Ioannes Baptista Ricciolus; Federico Commandino / Federicus Commandinus; Niccolò Tartaglia / Nicolaus Tartalea; Juan Bautista Villalpando / Ioannes Baptista Villalpandus; matematika 17. stoljeća; hidrostatika 17. stoljeća; rimska metrologija; metodologija 17. stoljeća; filozofija znanosti u 17. stoljeću; hidrostatička vaga; tablica relativnih težina; problem Hieronova zavjetnog vijenca; određivanje vrsnoće zlata

Hrčak ID: 240927

URI
https://hrcak.srce.hr/240927

[engleski]

Posjeta: 77 *