Jezikoslovlje, Vol. 21. No. 1., 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.29162/jez.2020.2
Od gramatike do komunikacije i natrag – primjer zanaglasnih dužina
Blaženka Martinović
orcid.org/0000-0002-7010-0344
; Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
Sažetak
Normativni priručnici najmanje su odmicali od tzv. klasičnog naglašavanja upravo na primjeru zanaglasnih dužina. Pomake čine tek suvremene gramatike u kojima se razdvaja „gramatika“ od „komunikacije“, čime se naznačuje da je status dužine u komunikaciji (dakle u uporabi, uzusu) drukčiji. Budući da je dužina, između ostalog, vezana uz određene sufikse i gramatičke morfeme, a s druge strane krajnje dužine prve se reduciraju u govoru, raskorak uzusa i propisane norme čini se i većim. Komparativnom analizom priručnika utvrđuje se jesu li učinjeni pomaci u smjeru komunikacije. Analizom uzusa (govornika visinskog i udarnog sustava) ukazuje se na mjesta na kojima je dužina (ne)stabilnija te se pojašnjava zašto se dužina reducira ili nestaje, kada se pozornost preusmjeri s gramatike na komunikaciju.
Ključne riječi
zanaglasna dužina; naglasak; gramatika; komunikacija
Hrčak ID:
241301
URI
Datum izdavanja:
8.7.2020.
Posjeta: 2.770 *