Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Podravina - prilog antropologijskim istraivanjima procjenom "bioloških udaljenosti"

Branka Macarol ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada


Puni tekst: hrvatski pdf 953 Kb

str. 63-69

preuzimanja: 80

citiraj


Sažetak

Suvremena istraživanja "strukture" ljudskih populacija, koja provodimo u antropologiji kao prirodnoj znanosti, pokušavaju razjasniti procese koji djeluju u određenom prostoru i vremenu na ispitivanje populacije i koji imaju određenog odraza na uobičavanje niza bioloških svojstava ljudskog organizma. Ta istraživanja se u prvom redu odnose na razjašnjavanje pojma eko-senzibilnost bioloških svojstava čovjeka. Imajući u vidu brojne biološke procese koji dovode dio uobličavanja fenotipskih svojstava, moramo prihvatiti činjenicu da studijem kontinuiranih svojstava, analize vršimo na fenotipu, a ne na genomu, te da sa opreznošću moramo prići interpretaciji rezultata kako ne bismo došli do tzv. "logičkih zabluda". Niz pitanja potrebno je postaviti prilikom procjene "bioloških udaljenosti" među ljudskim populacijama i ona nas obvezuju da ukažemo na realnost u mogućnosti tumačenja bioloških procesa koji su ih uvjetovali. Treba napomenuti da ono što možemo smatrati realnim u jednom eko-sustavu ne mora biti istovjetno u nekom drugom. Niz mikroevolucijskih procesa često puta djeluje u istom smjeru, no i različitost njihovog djelovanja mora biti uzeta u obzir, tako je Johnston (1973) kazao: "Čovjek je ne samo dio okoline u kojoj se nalai i u kojoj sudjeluje aditivnim efektom, već u njoj uklopljenim sastavnim dijelovima." Ova nas tvrdnja obavezuje da antropološkim istraživanjima pokušamo razumjeti procese što se tijekom mikrorevolucije zbivaju u/i sa određenom ljudskom skupinom u njihovom totalitetu.
Mišljenja smo kako davanje određenih informacija o suvremenim mikroevolucijskim procesima, što se opažaju na populacijama današnje Evrope, ima osobitu vrijednost. Ona se zapaža ne jedino u studiju teorijskih problema vezanih uz mikroevoluciju, a time i antropo- i etno-genezu, već i u proučavanju eko-senzibilnosti pojedinih svojstava ljudskog organizma, a time i u indirektnoj procjeni utjecaja ekoloških faktora na fenotipsku izražajnost različitih bioloških svojstava.
Jedan od načina pokušaja objašnjenja postanka varijacija bioloških svojstava ljudskog organizma je procjena i "regionalne strukture" ljudskih populacija i njihove mikroevolucije (Harpending i Jenkins, 1973). Izučavanjem populacijske strukture kroz efekte tzv. "unutarnjih migracija" ili proučavanjem etno-povijesnosti istraživane populacije, i to kroz analizu "stupnja sličnosti" između populacijskih skupina, kada "sličnost" može odražavati ili postojanje zajedničke ancestoralne populacije ili pak intenzivnu izmjenu genetskog materijala između ispitivanih populacija. Ova dva pristupa u integralnom proučavanju populacijske strukture ne možemo razdvojiti, već pokušavamo analizom pojedinih bioloških svojstava i i njihovog udjela u procjeni tzv. "bioloških udaljenosti" ili "sličnosti", te rastumačiti uočene mikroevolucijske procese mogućnostima koje nam stoje na raspolaganju.
U pokušaju da istovjetnim pristupom razmotrimo nalaz niza bioloških svojstava nekoliko sub-populacijskih skupina (koje u ovom slučaju čine pojedina sela) želimo izvršiti procjenu "bioloških udaljenosti" u jednom geografskom području za koje postoje podaci o tzv. "stabilnosti" populacije već dugi niz generacija (Feletar, 1973). Istraživanjima u ovom relativno malom i ograničenom geografskom regionu želimo ukazati na neke trendove uobličavanja kontinuiranih bioloških svojstava te populacije.

Ključne riječi

Hrčak ID:

241363

URI

https://hrcak.srce.hr/241363

Datum izdavanja:

1.4.1980.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 448 *