Atti, Vol. XLII No. 1, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Elisabetta D'Erme
; Trieste
Sažetak
Mladi glazbenik Michael William Balfe napustio je
1823. rodni Dublin i potra‘io sre}u prvo u Londonu i Parizu, a
zatim u Italiji, zemlji koju je proputovao uzdu‘ i poprijeko nastupaju}i
kao pjeva~ (bariton) i skladaju}i. Na svojem putu, koji ga je u vi{e
navrata doveo u Trst (1883. i 1853./54.), susreo se s velikanima tog
razdoblja: Cherubini, Rossini (koji su se pobrinuli za njegovo glazbeno
formiranje), Verdi, Carlotta Grisi, Giuditta Pasta, Leblanche, Rubini,
Tamburini, Jenny Lind i Maria Malibran. S ovom je posljednjom
podijelio uspjehe u Milanu i Veneciji te je za nju skladao operu
The Maid of Artois (1836.). On je pokreta~ zbivanja na londonskim
scenama te je svojim operama radikalno izmijenio tradiciju britanskog
glazbenog kazali{ta, dosegav{i slavu s djelom The Bohemian Girl, s
kojom je deset godina kasnije u talijanskoj verziji pod naslovom La
Zingara (Ciganka) zabilje‘io izvanredan debi u tr{}anskom Velikom
kazali{tu, {to svjedo~i o vitalnosti i kozmopolitizmu koji su obilje‘avali
tr{}ansku glazbenu scenu sredinom 19. stolje}a. U odnosu na original,
u kojem se otvoreno aludiralo na Habsbur{ko ugnjetavanje njima
pod~injenih naroda, autor libreta Roberto Paderni je prilagodljivo
promijenio radnju da bi izbjegao cenzuru austrijske policije. Tr{}ansko
kazali{te je poku{alo ponoviti taj uspjeh naru~iv{i skladatelju novu
operu Pittore e Duca (Slikar i grof) na originalan libreto F.M. Piavea,
koja me|utim, nije imala sre}e. Balfe je, osim toga, autor brojnih
pjesama i balada koje su i dan danas popularne me|u Britancima.
Fenomen Balfe treba sagledati kroz {iri kontekst tzv. „romanti~ne
revolucije“ i kroz proces kulturnog sazrijevanja prije svega
viktorijanske ni‘e i srednje gra|anske klase, {to je omogu}ilo otvaranje
i stapanje s kontinentalnim problematikama, ukusima i tradicijama,
poglavito na podru~ju vokalne glazbe.
Ključne riječi
Hrčak ID:
136315
URI
Datum izdavanja:
7.6.2013.
Posjeta: 1.907 *