hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Lujo Margetić ; Fiume

Puni tekst: talijanski, pdf (2 MB) str. 115-125 preuzimanja: 23* citiraj
APA 6th Edition
Margetić, L. (2008). LA REGOLA PATERNA PATERNIS NELL'ISTRIA MEDIEVALE. Atti, XXXVIII (1), 115-125. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/241946
MLA 8th Edition
Margetić, Lujo. "LA REGOLA PATERNA PATERNIS NELL'ISTRIA MEDIEVALE." Atti, vol. XXXVIII, br. 1, 2008, str. 115-125. https://hrcak.srce.hr/241946. Citirano 28.02.2021.
Chicago 17th Edition
Margetić, Lujo. "LA REGOLA PATERNA PATERNIS NELL'ISTRIA MEDIEVALE." Atti XXXVIII, br. 1 (2008): 115-125. https://hrcak.srce.hr/241946
Harvard
Margetić, L. (2008). 'LA REGOLA PATERNA PATERNIS NELL'ISTRIA MEDIEVALE', Atti, XXXVIII(1), str. 115-125. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/241946 (Datum pristupa: 28.02.2021.)
Vancouver
Margetić L. LA REGOLA PATERNA PATERNIS NELL'ISTRIA MEDIEVALE. Atti [Internet]. 2008 [pristupljeno 28.02.2021.];XXXVIII(1):115-125. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/241946
IEEE
L. Margetić, "LA REGOLA PATERNA PATERNIS NELL'ISTRIA MEDIEVALE", Atti, vol.XXXVIII, br. 1, str. 115-125, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/241946. [Citirano: 28.02.2021.]

Sažetak
Autor ukratko izlaze neke probleme tzv. braka
na istarski nacin, koji bi se po misljenju nekih autora sastojao od
potpune zajednice dobara supruznika. Autor iznosi svoje drukCije
misljenje, podrobnije obrazlozeno u njegovu radu Histrica et Adriatica,
Trst, 1982. (Collana degli Atti, Centra za povjesna istrazivanja iz
Rovinja, br. 6).
Ispituju se nadalje razlike izmeàu upravo spomenutog braka i
braka na mletacki nacin, te braka na slavenski nacin, koji su takoàer
postojali u srednjovjekovnoj Istri.
Nadalje, u radu se podrobnije rasclanjuje sadrzaj i razvoj nacela
paterna paternis, materna maternis u lstri i dokazuje da su tamo
postojala tri tipa neoporucnog nasljeàivanja i to:
l. Nasljeàivanje bez nacela paterna paternis.
Taj tip postojao je u Puli, Rovinju i Porecu. Ostavina osobe,
koja je umrla bez potomaka i bez oporuke ima jedinstvenu
nasljednopravnu cjelinu.
2. Nasljeàivanje prema nacelu paterna paternis - prv1 t1p.
Taj tip postojao je u gradòvima u unutrasnjosti lstre (Dvigrad,
Buje, Buzet, Oprtalj). Ostavina osobe, koja je umrla bez potomaka
i oporuke, dijeli se na tri dijela: l) imovina koja potjece od oca,
koju nasljeàuju roàaci po ocu, 2) imovina koja potjece od majke,
koju nasljeàuju roàaci po majci, 3) stecena imovina koju nasljeàuju
najprije ocevi, pa nakon toga majcini roàaci. Ako nema nasljednika
po tockama 1), 2) i 3) ostavina se dijeli na dva jednaka dijela,
jedan pripada najblizim roàacima po ocu, a drugi najblizim rodacima
po maJCI.
Taj sustav je preuzet iz germanskog prava.
3. Nasljeàivanje po nacelu paterna paternis - drugi tip.
Primjenjivao se u gradovima od Trsta do Novigrada (s izuzetkom
Milje ), s time da su se sva dobra stecena od oca vraéala ocevim
~oàacima na vrlo slpzeni naCin, a sva dobra stecena od majke
njezinim roàacima, takoàer na vrlo slozeni nacin.
~o misljenju autora ovaj tip ima svoj daleki izvor u bizantskom
pravu.

Hrčak ID: 241946

URI
https://hrcak.srce.hr/241946

[talijanski]

Posjeta: 51 *