Izvorni znanstveni članak

Staročeški književni spomenici i hrvatska uglata glagoljica

Ludmila Pacnerová

Sažetak

Treće razdoblje glagolizma u češkoj započelo je u novom Emauskom smaostanu (Na Slovanech) koji je utemeljio Karlo IV. pozvavši hrvatske benediktince da u njemu njeguju liturgiju i književnost na slavensom jeziku. U posljednjim desetljećima 14. i na početku 15. stoljeća tu su hrvatskom uglatom glagoljicom bili pisani ne samo hrvatski, već i staročeški rukopisi. Ta je djelatnost posebno poglavlje u češkoj kulturnoj povijesti. Sačuvani ostaci češkoglagoljskih knjiga (fragmenti Biblije, biblijske priče (Comestor), Pasional i Zlatna legenda) imaju veliko značenje za povijest češkoga jezika i književnosti, jer se u njima čuvaju inačice tekstova koje nisu potvrđene u drugim spomenicima.

Ključne riječi

Samostan Emaus (Na Slovanech); češka glagoljska književnost; hrvatska uglata glagoljica; češki glagoljski Comestor; češka glagoljska Biblija; češki glagoljski Pasional; češka glagoljska Legenda aurea; češki glagoljski kolofon; češki glagoljski natpis; sa

Hrčak ID:

22374

URI

https://hrcak.srce.hr/22374

Datum izdavanja:

29.3.2008.

Podaci na drugim jezicima: češki

Posjeta: 3.188 *