Izvorni znanstveni članak

Alessandra Nicolini ; Trieste

Sažetak

Rovinjski dijalekt, koji se danas
skoro ugasio, jedan je od veoma bogatih, cjelovitih i mastovitih idioma, zanimljiv
s lingvistickog stanovista zbog mnogih posebnosti po kojima se razlikuje od
talijanskog jezika te venetskih i istrovenetskih govora. lpak, neke od tih
specificnosti zajednicke su cijelom istrovenetskom (ili istriotskom) govornom
podrucju. Ovaj znanstveni rad bavi se fonetikom rovinjskog dijalekta i
stupnjevima njegovog razvoja, sto autorica nastoji sistematizirati primjenjujuéi
poredbeni pristup u odnosu na talijanski standard.
Medu najvaznijim obiljdjima vokalizma tog sustava izraziti su latinski
samoglasnici z i ii koji su se reflektirali kao silazni diftonzi ei, ou, ciji je
izgovor tesko prikazati buduéi da u talijanskom jeziku ne postoje odgovarajuéi
grafemi (npr. lat. ficus. - rov. feigo, tal. fico; lat. securus - rov. sigouro, tal.
sicuro); latinski samoglasnici e, 6 razdvojili su se u dvoglase ie, uo, koje u
talijanskom jeziku nalazimo u otvorenim slogovima (lat. pellis - rov. pie!, tal.
pelle; lat. octo - rov. uoto, tal. otto; u otvorenim slogovima: lat. decem - rov.
gife, tal. dieci; lat mel, mellis - rov. mel, tal. miele; lat. novus - rov. nova, tal.
nuovo; lat. cor, cordis -rov. cor, tal. cuore); gubljenje nenaglasenog finalnog
-e, koje se u nekim slucajevima zamjenjuje s -o, vjerojatno je bilo reducirano
na nejasni poluglas koji se nije u potpunosti izgubio (npr.: lat. pax, pacis -
rov. paf, tal. pace; lat. dens, dentis - rov. dento, tal. dente).
Glede suglasnickog sustava, ceste su pojave kao epenteza (npr. lat. vomer,
-eris - rov. gonbaro ili gonbro, tal. vomere; lat. piper, -eris - rov. pilvare ili
pivare, tal. pepe); ispadanje (npr.: lat. tabula - rov. tuo/a , tal. tavola) , proteza
(lat. audire - rov. vuo/di, tal. udire; lat. infernum - rov. ninfiemo, tal. inferno) ,
disimilacija (lat. carcer, -eris - rov. calce re, tal. carcere), metateza (lat. fa ber,
-bri - rov. fravo, tal. fabbro), srastanje ciana (lat. axis - rov. lasso, tal. asse).
Pojedini konsonanti drukCije se reflektiraju nego u talijanskom; npr. Kad
nakon c dolaze vokali e, i, Ciji se izgovor u klasicnom latinskom nije razlikovao
u slucajevima kad iza c slijede samoglasnici a, o, u, takvo c u talijanskom se palatalizira, a u rovinjskom dijalektu se sibililarizira (u inicijalnom, kao 1 u
intervokalnom polozaju) ili postaje zvucno (npr. lat. centum - rov. sento, tal.
cento; lat. recipere - rov. risi vi, taL ricevere; lat. la certa - rov. lijierta, taL lucertola)
a isti konsonant iza kojeg slijedi a, o, u, cesée u rovinjskom nego u talijanskom,
prelazi u zvucno g, iza kojeg slijedi e, i (u klas. lat. izgovaralo se kao ga, go,
gu), dok se u talijanskom palatalizira, u rovinjskom se sibilarizira i postaje J,
osobito ako je u postkonsonantskom polozaju (npr. lat. geranion - rov. geiranio,
taL geranio; lat. /ex, legis - rov. liege, taL legge; lat. gens, gentis - rov. Jénto,
taL gente; lat. aerugo, -inis - rov. roufano, tal. ruggine; lat. ingenerare - rov.
ingianara, tal. ingenerare; lat. pungere - rov. ponfi, taL pungere); suglasnik n
ponekad prelazi u l (lat. nominare - rov. luminà i numinà), p u intervokalnom
polozaju ima tendenciju prelaska u v, cdée u rov. (lat. apis - rov. ava, tal.
ape); skupina se u talijanskom prelazi u s, kojeg u rovinjskom dijalektu nema
(lat. scientia - rov. siensa, tal. scienza; lat. piscis - rov. pisa, tal. pesce); konsonant
v u rovinjskom prelazi u v ili am (u inicijalnom polozaju), a g se moze izgubiti
(lat. vulpes - rov. vulpo ili bulpo, tal. volpe; lat. vomer, -eris - rov. gonharo ili
gonbro, tal. vomere; lat. vindemiare - rov. vandamà ili mandamà; lat. gingiva -
rov. finfeiga , tal. gengiva; lat. nix, nivis - rov. nio, tal. neve), itd.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242682

URI

https://hrcak.srce.hr/242682

Datum izdavanja:

16.6.2000.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 946 *