Pregledni rad

Lea Širok ; Capodistria

Sažetak

U ovom doprinosu autori ca se
suocava s pitanjem: koliko i na koji naCin je venecijansko kazalisno djelovanje
utjecalo u 18. st. na kazalisni koparski zivot. Iz tog razloga opisuje sve djelove
kazalisne produkcije: organizaciju predstava u javnom kazalistu, veceri u
privatnim kazalistima plemstva, i na kraju predstavlja koparske dramske autore,
od kojih nam ostaju brojna djela.
Ponajprije je predstavljeno javno gradsko kazaliSte. Opéina je financirala
kazalisne predstave, kao i poslove odr:lavanja i obnove kazalisne zgrade.
Povremenost kazalisnih predstava u Kopru naznacuje probleme materijalne
prirode, koji su se ticali opéinske kase, i koji su uslijedili usred ekonomske
krize u gradu, i u provinciji, u tom periodu. Osim javnih kazalista djelovala
su i privatna kazalista patricijskih obitelji. Ta kazalista bila su idealnim
prostorima muzickih veceri, recitacija dijaloga, kao i pri predstavljanju novih
kazalisnih vrsti tog stoljeéa, kao na pr. Goldonijeve komedije ''Engleski filozof".
Na kraju predstavljena su cetiri dramska autora 18. st.: Orazio Fini, Stefano
i Gianrinaldo Carli i Girolamo Gravisi. Kao zajednicku karakteristiku njihovih
radova, mozemo predociti temeljnu prisutnost ideja iluminizma. U Finijevoj
tragediji: Medeja u Istri, prevladava pitanje domovine, u Eriziji - tragediji Stefana
Carlija - nadzire se glavna inovativna tendencija tog stoljeéa; tragedija i
komedija stjeéu u jedan noviji pravac, koji se nesto kasnije - kroz "commedie
larmoyante" - razvio u gradansku dramu. Voltaireve ideje, religijske tolerancije
i slobode misli izrazene su u Ifigeniji u Tauridu, Gianrinalda Carlija. Girolamo
Gravisi je naprotiv, u komediji "Covjek za sebe samoga " raspravljao o odnosu
aristokratskog drustva na zensko pitanje, sto je u skladu s novim tendencijama
iluministicke rasprave o revaloriziranju zenske uloge u drustvu.
Unatoc tome sto je kazalisni koparski svijet 18. st. u suprotnosti s
venecijanskim kazalisnim zivotom, to je jos uvijek aristokratski svijet, i mozemo
ustvrditi da uz sve svoje aktivnosti i usmjerenosti misli !agano pocinje izlaziti
iz zatvorenog prostora dvorskog zivota otvarajuéi se siroj publici. u tom smislu
postaje nosiocem drustvenog zivota, u kojem ée, na pr. u Veneciji, gradanin
postati sve prisutniji, bilo de je to u ulozi gledaoca, ili bilo da je to izrazeno
kroz glavni lik Goldonijevih komedija.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242738

URI

https://hrcak.srce.hr/242738

Datum izdavanja:

12.6.1998.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 832 *