Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Paolo Ziller ; Università degli Studi Trieste


Puni tekst: talijanski pdf 3.296 Kb

str. 533-552

preuzimanja: 390

citiraj


Sažetak

Nakon prikaza uzroka koji su naveli cara Franja Josipa da izmedu 1960. i
1961. godine aktivira ustavni sustav na habsbu ~kim podrucjima, autor analizira na tlu Istre
obiljezja izbornog sustava "klasa i interesa" primjenjenog na podrucjima Kraljevine kako
za izbor predstavnickih tijela u opéinama, i u zemaljskim saborima, tako, do 1907. godine,
za izbore Sredi~njeg beckog parlamenta. Ovaj je izborni sustav, tereéen kritikama koje
je, u vrijeme obnove, ~vicarac Cari Ludwig Haller usmjerio individualizmu i "utopiji"
francuskog revolucionarnog konstitucionalizma, namjeravao politicki zastupati interese
prisutne u dru ~ tvu onako kako su se konkretno postavili: jaci su interesi trebali imati politièku
zastupljenost srazmjerno doprinosu koji su dali drzavi. Na tom su osnovu, posebno
za saborske izbore, biraci popisno podijeljeni u kurije, kojima se u Provincijskom
saboru pripojila po pravu, prisutnost tri biskupa lstre. Razlièita zastupnicka vaznost biraca
4 kurija, Velikog zemljoposjeda, gradova, Trgovaèke komore te rigradskih i seoskih
opéina, nagradivalaje narocito posjednicke slojeve, po shemi kojaje pretezita u izbomim
sustavima liberalne Europe druge polovice devetnaestog stoljeéa.
U slucaju Istre, 4 popisne kurije u kojima je glasovala oko 1/3 odraslih mu ~kih biraèa,
davale su talijanskoj komponentj tog podrucja politicku veéinu, iako je brojcano
predstavljala oko 40% pucanstva. To se dogadalo iz razloga ~to je ova komponenta, koja
je pretezito zivjela u urnabim sredinama, bila jaca na ekonomskom i kulturnom planu u
odnosu na h.rvatsku i slovensku komponentu koja je zivjela na selu.
Borba koju su istarski Hrvati i Slovenci v odi li krajem stoljeéa radi ravnopravnosti jezika
sa talijanskim u radu Sa bora, opéina, sudova, itd. nailazila je na suprostavljanje politicke
liberalne talijanske nacionalne veéine. Slaba ucinkovitost napora becke vlade,
upuéena ravnopravno ~é u istarskih etnickih komponenata i slabost novih politickih katolicko-
puckih i socijal-demokratskih skupina na talijanskom polju, pocetkom stoljeéa, dovele
su do paralize Sabora koji, od 1910. pa do izbijanja prvog sv ijetskog rata, nije vi~e
sazivan.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242820

URI

https://hrcak.srce.hr/242820

Datum izdavanja:

30.6.1995.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 729 *