Izvorni znanstveni članak

Branko Marušić ; Arheološki Muzej lstre Pola

Sažetak

Baziliku sv. Kvirina kod Vodnjana unio je u strucnu evidenciju
uoci prvog svjetskog rata (1912, 1914) A. Gnirs, koji je oznaCio najstariju
fazu gradnje kao rani primjerak malene trobrodne bazilike s apsidama
i arkadama. Ponovnu paznju izazvala je tek krajem 1977. i u prvoj
polovini 1978. god., kada se pristupilo radovima na obnovi krova malene
cetverokutne kapele, izgradene 1629. god. na prostoru srednjega broda
bazilike. Oko kapele izvedeni su radovi arheoloske revizije koji su u
znacajnoj mjeri dopunili dosadasnja saznanja. Otkriveni su brojni kameni
spomenici koji su upotpunili katalog dosada poznatih nalaza ove
vrste i omogucili njegovo dopunjavanje - katkada i pod znakom upitnika
- spomenicima koji su nadeni takoder na ovom nalaziStu, ali su
nakon njihovog ukljucenja u puljski muzej i u vodnjanski lapidarij
zbog manjkave evidencije izostali podaci o njihovoj provenijenciji. Svi
kameni spomenici su s obzirom na tipoloske znacajke i stilske osobine
podijeljeni u manju starokrséansku-bizantsku skupinu, datiranu u drugu
polovinu 6. st. i veéu predromanicku skupinu, datiranu u sredinu
9. stoljeéa. Vremenu bizantske vladavine (538-788) pripadaju i srazmerno
brojni nalazi staklenog posuda. Utvrdena kronologija nalaza omoguéila
je datiranje najstarije faze gradnje (druga polovina 6. st.), a time je
dobiven i bitni oslonac za tvrdnju da valja traziti pocetak javljanja svetista
s tri polukruzne izboéene apside (a i apsida drugih oblika) veé
odmah nakon bizantske rekonkviste (538), a ne tek u vrijeme karolinske
civilizacije, kako su to smatrali L. Karaman i M.R. Mirabella.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242954

URI

https://hrcak.srce.hr/242954

Datum izdavanja:

6.11.1987.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 566 *