Izvorni znanstveni članak

Antonio Miculian ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Sažetak

Istarski je poluotok, sa crkvenog stanovista, od prvih pocetaka krséanstva bio
podijeljen na trséansku, koparsku, novigradsku, porecku, pulsku i piéansku biskupiju.
Spominje se i postojanje biskupija Sipar kod Umaga i Cisse kod Rovinja . Tu je
podijelu izvrsio 524 godine; papa Ivan I, uz pristanak cara Justinijana i kralja
Teodorika.
S politickog, pak, stanovista Istra je dobila definitivnu sistematizaciju tek u XVI
stoljeéu Wormskim ugovorom izmedju Karla V i Mletacke republike.
Mletacki dio obuhvaéao je Primorje od Milja do Plomina, a u unutrasnjosti
srediSta Buzet, Buje, Kanfanar, Baie, Vodnjan, Motovun, Labin itd.; austrijsku
zonu, medjutim, saCinjavali su Trst i Pazinska grofovija.
Novigradska biskupija je u XVI stoljeéu obuhvaéala 14 zupa, rasijanih po
Citavom mletackom podrucju, iskljucivsi nadzupu Umag sa Materadom, za kojom
su se uvijek otimale trséanska i novigradska biskupija, a pripojena je bila potonjoj
tek u drugoj polovici XVIII stoljeéa.
U drugoj polovici radnje autor, predstavivsi feude i prihode biskupije, zaustavlja
se na ulozi koju su odigrali najvisi predstavnici reforme u novigradskoj biskupiji i za
to ispituje dva procesa, jedan iz 1561. protiv De Grisostomo Romani, umaskog
sveéenika (Umag, predmet spora izmedu novigradskih i trséanskih biskupa, smatra
se kao sastavni dio novigradske biskupije), drugi iz 1567. protiv Giandonata
Bonicelli-ja iz Novigrada.
Analiza ovih dvaju procesa, koji sadrze bitne karakteristike heretickog pokreta,
omoguéila je autoru da toenije postavi problem Reforme u Novigradskoj biskupji.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242990

URI

https://hrcak.srce.hr/242990

Datum izdavanja:

15.11.1985.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 668 *