Izvorni znanstveni članak

Lujo Margetić ; Pravni fakultet Fiume

Sažetak

Autor analizira najvaznije ustanove stvarnih prava srednjovjekovnoga hrvatskoga
prava odvojeno po regijama unutar kojih postoji odredena povezanost u razvoju i
sadr:Zaju pojedinog pravnog instituta. To su ove regije: istarska, kvarnerska,
dalmatinska, uza Hrvatska i slavonska. Rad se objavljuje u dva dijela, od kojih prvi,
u ovome svesku, obuhvaèa pravne institute stvarnih prava hrvatske dr:Zave narodnih
vladara, te istarsku i kvarnersku regiju.
Uvodno autor razmatra odvojeno pravne institute hrvatske drzave narodnih
vladara (do kraja x;1 stoljeéa). To ranije razdoblje od posebnog je interesa i zato sto
u njemu jos nije doslo do preuzimanja mnogih pravnih norma rimskog prava, kakvo
su od XIII stoljeéa dalje obradili postglosatori.
Starije doba hrvatske pravne proslosti prouèava se u prvom redu na osnovi
dragocjenih podataka sto ih pruza Supetarski kartular, ali se u obzir uzimaju i drugi
saèuvani izvori (Polihorion samostana sv. lvana Rogovskoga itd.). Autor posveéuje
posebnu pàznju pitanjima obiteljske imovine Uus hereditarium); rodackom pravu
otkupa, nevezanom za bilo kakav prekluzivan rok; alodiju, tj. vlasniStvu nad
zemljom koje je bilo slobodno od feudalnih veza; zastari., koja u Splitu ima
zanimljivi oblik utoliko sto je ogranièena samo na Spliéanina, dok se prema Hrvatu
ne primjenjuje itd.
U analizi istarskog prava autor posveéuje daleko najveéu paznju Rizanskom
placitu iz 804. god. te predlaze nova rjesenja za neka otvorena pitanja o kojima se
veé odavno vodi diskusija. Posebno je istrazen polozaj Slavena, koji su po autoru bili
organizirani u vojnièko-agrarne opéine te kojima su zbog vojnih usluga, sto su ih
Slaveni èinili Francima, istarski posjednici plaéali desetinu, umjesto da je daju
crkvi. Razlog odrzavanja Rizanskog placita autor nalazi u opéoj politickoj situaciji
u to doba: Franci i Bizant borili su se za prevlast u ovome dijelu Evrope pa je Francima bilo su se za prevlast u ovome dijelu Evrope pa je Francima bilo u
interesu pridobiti simpatije istarskog stanovniStva zbog kljucnog polozaja Istre
izmedu Venecije i Dalmacije.
Od instituta istarskog srednjovjekovnog stvarnog prava autor proucava posjed
(cija se zastita razlikuje od one u rimaskom i modernom pravu), vlasniStvo (pojam,
susjedske odnose, dosjelost), sluznosti, zalozno pravo, agrarne odnose (trajni zakup,
emfiteuzu, feud, visinu i vrste podavnja, optereéenost stanovniStva podavanjima),
pravo prvokupa i otkupa (s osobitim polaganjem vaznosti na pitanje porijekla tog
prava koje je upravo u istri posebno slozeno).
Stvarna prava kvarnerskog pravnog podrucja proucavaju se osobito u odnosu na
Vinodol , gdje je knez imao pravo vlasniStva nad svim zemljana, a kmetovi-pucani
pravo trajnog zakupa koji je tijekom stoljeéa sve viSe poprimao mnoge znacajke
pravog vlasniStva. Pravo na zmlju u ostalim dijelovima kvarnerskog pravnog
podrucja (Kastavska gospostija, Rijeka, Labin s Plominom, Krk, Rab, Senj) imalo je
svoje specificnosti koje autor analizira narocito u pogledu plaéanja naknade (Stivra,
narok i si.).
Nadalje, autor analizra stjecanje vlasniStva pravnim poslovima, osobito kupoprodajam
i dosjeloséu, a s tim u vezi i elementima dosjelosti -savjesnoséu i
naslovom. Posjed i sluznosti takoreéi seni ne spominju u pravnim izvorima ovoga
podrucja, a zalozno pravo dozivjelo je znacajnu evoluciju, koju autor proucava na
osnovi odredaba Rapskoga statuta.
Konacno, autor se dotice i prava prvokupa i otkupa, koje se u Vinodolu pojavilo
tek tijekom XIV stoljeéa, koje je u Rijeci dozivjelo poseban utjecaj iz Trsta, a koje je
na citavom tom pravnom podrucju sadr:lavalo, uz ostalo, i institutjavne objave
namjeravane prodaje, koji je u nase kraje prodro iz Mletaka.

Ključne riječi

Hrčak ID:

243037

URI

https://hrcak.srce.hr/243037

Datum izdavanja:

28.10.1983.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 731 *