Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Giovanni Radossi ; Centro di ricerche storiche Rovigno


Puni tekst: talijanski pdf 13.075 Kb

str. 8-90

preuzimanja: 206

citiraj


Sažetak

Kad je Venecija pocela siriti svoje gospodstvo na istocni Jadran,
istarski su gradovi i < upravu (reggimento), koja se malo pomalo obogaéivala u svojim pisanim
sadriajima (razni statutarni zakoni, zakonici i statuti) kako su postepeno
Markizi (akvilejski Patrijarsi) gubili svoju vlast. Na zalost, o povijesti
Buzeta i o njegovim ustanovama ima vrlo malo sistematizirane
grade, osobito sto te tice ranoga srednjeg vijeka; uz oskundne i isprekidane
vijesti iz kojih mozemo crpsti, autor je pretrazio posebno dolmmente
izdane od P. Kandlera i <<Ìzvjestaj» biskupa Tommasini-ja. Od
naroCite koristi bila je konzultacija uvodne studije M. ZijaCiéa o buzetskom
statutu iz godine 1435.
Buzet je zapravo sacuvao dva svoja srednjovjekovna statuta: stariji
je statut, iz 1435., pisan na latinskom jeziku i objavio ga Zijacié u
V jesniku historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu (vol. VIII-IX i X) uz neke
dodatke originalnom tekstu; drugi, iz 1575, pisan goticom - cuva se u
originalu kod Historijskog arhiva u Rijeci, sastavljen je na tali -
janskom jeziku a <<Ìzdan» 1776. u Veneciji uz dodatak 8 nastavaka koji
idu od 1577. do 1773. Novije izdanje ovoga sta tuta nametnula je potreba
jer je doista venecijanska brosura iz 1776. vrlo rijetka tako da je postala
dragocjena poput rukopisa i stoga je tesko znanstveni radnici mogu
konzultirati. Naime grada drugoga statuta predstavlja vazne izmejene
u odnosu na onaj iz 1435. godine.

Ključne riječi

Hrčak ID:

243190

URI

https://hrcak.srce.hr/243190

Datum izdavanja:

7.12.1979.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 586 *