Atti, Vol. IX No. 1, 1979.
Izvorni znanstveni članak
Miroslav Pahor
Sažetak
Autor raspravlja o nastajanju izolske komune sredinom XIII stoljeéa.
Od godine 1031. Izola je bila feud samostana gospoda sv. Marije
u Ogleju (Convento delle signore di S. Maria d'Aquileia) koji je imao
pravo imenovati politicku i sudsku vlast u gradu tj. kastalda i sudske
vjestake. Kako zu veze izmedu grada i feudalaca bile veoma krhke,
doslo je u Izoli, kao u drugim gradovima Istre, do ustanovljenja gradskog
arenga (skupstine, godine 1189. prvi put se u izvorima pominje
opéina) koji je iz pocetka prisvajao samo politicku vlast i birao izvrsne
i upravne organe. Godine 1253. uz areng pominju se veliko i malo vijeée,
konzuli, sto zajedno Cini generalno vijeée, komornik i notar. To ukazuje
na koncentraciju politicke vlasti u rukama malobrojnih imuénijih obitelji,
koje ée kasnije sacinjavati gradski patricijat. Tako je nastala komunalna
vlast. No, pored komunalne jos je uvijek postojala feudalna
vlast s kastaldom i sucima, ali je ona s vremenom izgubila svako pravo
za odlucivanje i ostalo joj je samo sudstvo. Listina iz godine 1260.
dokazuje da se komunalna vlast konacno ucvrstila. Medutim, kad su
godine 1253. obje vlasti jos uvijek koegzistirale i kastald je imao sa
sucima jos sva ovlastenja u kriminalnom i privrednom sudstvu, koje
je jos uvijek privilegij feudalaca, doslo je godine 1260. do toga da je
oglejski samostan samo potvrdivao u velikom vijeéu izabranoga kastalda,
koji je postao samo cuvar, mozda administrator samostanskih
posjeda na podrucju opéine. Sudska vlast dosla je u ruke velikoga
vijeéa koje je zajedno s malim vijeéem izabiralo suce i sudske vjestake.
Sve to znaci da se Izola izmedu 1253. i 1260. godine konacno oslobodila
feudalne vlas.ti samostana i ustrojila komunalnu organizaciju vlasti koja
se u nebitnim pitanjima tek nesto razlikovala od organizacije vlasti u
ostalim istarskim gradovima.
Ključne riječi
Hrčak ID:
243196
URI
Datum izdavanja:
7.12.1979.
Posjeta: 515 *