Izvorni znanstveni članak

Gino Bandelli

Sažetak

l. U proucavanju pitanja gradina uzela se dosada kao polazna tocka relativno nedavno razdoblje, godine koje idu priblizno od 1850, kada je historicar C. von Czoernig st. formulirao hipotezu da su gradine keltskog porijekla, do 1870, kad su, suprotno Kandlerovoj tezi da su rimskog porijekla, A. Covaz i T. Luciani potvrdili njihovu prethisto­ricnost. Dvije su svrhe ovoga rada: rekonstrukcija, mnogo analiticnija od ucinjenoga u proslosti, prvih faza paletnoloskog istrazivanja u Ju­lijskoj Kranjini i u Istri; uokvirenje njegove problematike u siroj perspektivi rodenja i razvoja prethistorij ske znanosti u Evropi i u Italiji. 2. Ispituju se prije svega narodne predaj e o gradinama. U njima je kronoloski i etnicki okvir tih spomenika razlicit, jer se odnosi sad na legendarna vremena i narode, sada na rimsko doba. 3. U ucenoj predaji interes za gradine javlja se relativno kasno. Ipak veé u XVUI st. jedan ucenjak kao G. D. Bertoli iznosi hipotezu da su furlanske gradine rimskog porijekla. 4. Teorije trséanskih i istarskih historicara o etnickoj strukturi njihovih zemalja u predrimsko doba, izvedene iz klasicnih pisaca i iz Biblije, veoma su razlicite. Kandler, koji prerano ulazi u tu debatu, pretpostavlja postojanje dvaju predrimskih etnickih slojeva: prvog keltskog, koji on smatra autoktonim potisnutog, dola­skom drugog naroda, prema unutrasnjosti, tj . <

Ključne riječi

Hrčak ID:

243295

URI

https://hrcak.srce.hr/243295

Datum izdavanja:

28.10.1977.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 560 *