hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Miroslav Bertoša

Puni tekst: talijanski, pdf (3 MB) str. 138-160 preuzimanja: 46* citiraj
APA 6th Edition
Bertoša, M. (1977). L'ISTRIA VENETA NEL CINQUECENTO E NEL SEICENTO. Atti, VII (1), 138-160. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/243296
MLA 8th Edition
Bertoša, Miroslav. "L'ISTRIA VENETA NEL CINQUECENTO E NEL SEICENTO." Atti, vol. VII, br. 1, 1977, str. 138-160. https://hrcak.srce.hr/243296. Citirano 15.04.2021.
Chicago 17th Edition
Bertoša, Miroslav. "L'ISTRIA VENETA NEL CINQUECENTO E NEL SEICENTO." Atti VII, br. 1 (1977): 138-160. https://hrcak.srce.hr/243296
Harvard
Bertoša, M. (1977). 'L'ISTRIA VENETA NEL CINQUECENTO E NEL SEICENTO', Atti, VII(1), str. 138-160. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/243296 (Datum pristupa: 15.04.2021.)
Vancouver
Bertoša M. L'ISTRIA VENETA NEL CINQUECENTO E NEL SEICENTO. Atti [Internet]. 1977 [pristupljeno 15.04.2021.];VII(1):138-160. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/243296
IEEE
M. Bertoša, "L'ISTRIA VENETA NEL CINQUECENTO E NEL SEICENTO", Atti, vol.VII, br. 1, str. 138-160, 1977. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/243296. [Citirano: 15.04.2021.]

Sažetak
Ustvrdivsi da su gospodarske i demografske krize srediSnji problem istarske povijesti XVI i XVII stoljeéa, autor je iznio numericke podatke o propadanju i nestajanju ruralnih naselja, sirenju neobradenih povrsi­na, o smanjivanju pucanstva i nj egovoj fluktuaciji u mletackom dijelu Istre. U razdoblju od XIV do konca XVI stoljeéa u juznoj Istri propalo je zauvijek oko 80% nekadasnjih sela, a sredinom XVI. stoljeéa na tom je prostoru bilo obradeno samo 5,27% zemljiSnih povrsina. Iako je mletacki senat posveéivao najveéu paznju upravo juznoj Istri i veéinu kolonista i dobjeglica (ponajvise iz juznoslavenskih krajeva) naseljivao na njezinu podrucju, taj je dio Istre punih dvije stotine godina ostao rijetko naseljen (ispod 8 stanovnika po km'). Po tome je zaostajao za ostalim istarskim podrucjem pod vlaséu Venecije u kojem je gustoéa po cetvornom kilometru prelazila dvadeset stanovnika. Na populacijsko stanje u Istri osobito je utjecao Uskocki rat (1615-1618) -najtragicnije razdoblje istarskoga Seicenta -koji je pokrajinu doveo na rub demo­grafske i gospodarske katastrofe. U svjetlu brojcanih podataka autor promatra migracijska struja­nja i ucinak mletacke kolonizacijske politike. Doseljenici, smjesteni uglavnom na seoskom podrucju, ojacali su starosjedilacki seljacki ele­ment, zaustavili Wii.stungsprozess, obnovili zivot u nekim napustenim selima i osnovali nova, a na teritoriju gradskih opéina stvorili popu­lacijski sloj iz kojega su se popunjavala opustjela urbana srediSta. Poslije dovrsetka selidbenih strujanja teritorij Kopra porastao je za 27,38%, Milja za 246,72%, Izole 244%, Poreca za 429,71%, Rovinja za 166,92% itd., dok pucanstvo citave mletacke Istre poveéalo za 31,55%. Unatoc tome, mnogi negativni cimbenici populacije, vezani uz haranja raznih bolesti, gospodarske prilike i mletacku politiku prema Istri, sprijecavali su revitalizaciju pokrajine.

Hrčak ID: 243296

URI
https://hrcak.srce.hr/243296

[talijanski]

Posjeta: 82 *