Atti, Vol. VII No. 1, 1977.
Izvorni znanstveni članak
Miroslav Bertoša
Sažetak
Ustvrdivsi da su gospodarske i demografske krize srediSnji problem istarske povijesti XVI i XVII stoljeéa, autor je iznio numericke podatke o propadanju i nestajanju ruralnih naselja, sirenju neobradenih povrsina, o smanjivanju pucanstva i nj egovoj fluktuaciji u mletackom dijelu Istre. U razdoblju od XIV do konca XVI stoljeéa u juznoj Istri propalo je zauvijek oko 80% nekadasnjih sela, a sredinom XVI. stoljeéa na tom je prostoru bilo obradeno samo 5,27% zemljiSnih povrsina. Iako je mletacki senat posveéivao najveéu paznju upravo juznoj Istri i veéinu kolonista i dobjeglica (ponajvise iz juznoslavenskih krajeva) naseljivao na njezinu podrucju, taj je dio Istre punih dvije stotine godina ostao rijetko naseljen (ispod 8 stanovnika po km'). Po tome je zaostajao za ostalim istarskim podrucjem pod vlaséu Venecije u kojem je gustoéa po cetvornom kilometru prelazila dvadeset stanovnika. Na populacijsko stanje u Istri osobito je utjecao Uskocki rat (1615-1618) -najtragicnije razdoblje istarskoga Seicenta -koji je pokrajinu doveo na rub demografske i gospodarske katastrofe. U svjetlu brojcanih podataka autor promatra migracijska strujanja i ucinak mletacke kolonizacijske politike. Doseljenici, smjesteni uglavnom na seoskom podrucju, ojacali su starosjedilacki seljacki element, zaustavili Wii.stungsprozess, obnovili zivot u nekim napustenim selima i osnovali nova, a na teritoriju gradskih opéina stvorili populacijski sloj iz kojega su se popunjavala opustjela urbana srediSta. Poslije dovrsetka selidbenih strujanja teritorij Kopra porastao je za 27,38%, Milja za 246,72%, Izole 244%, Poreca za 429,71%, Rovinja za 166,92% itd., dok pucanstvo citave mletacke Istre poveéalo za 31,55%. Unatoc tome, mnogi negativni cimbenici populacije, vezani uz haranja raznih bolesti, gospodarske prilike i mletacku politiku prema Istri, sprijecavali su revitalizaciju pokrajine.
Ključne riječi
Hrčak ID:
243296
URI
Datum izdavanja:
28.10.1977.
Posjeta: 718 *