Stručni rad

Jama Nedam - nova hrvatska tisućica

Marina Grandić orcid.org/0000-0002-9546-6879 ; Speleološki odsjek PDS Velebit, Zagreb
Lovel Kukuljan orcid.org/0000-0001-5321-8335 ; Speleološka urduga Estavela, Kastav

Sažetak

Nacionalni park Sjeverni Velebit jedno je od speleološki najzanimljivijih područja u Hrvatskoj zbog velikog broja speleoloških objekata na visokoj nadmorskoj visini i relativno malom prostoru. Do 1992. godine najdublja jama Sjevernog Velebita bila je jama Manual s dubinom od 240 m, danas poznatija kao Lukina jama.
Produbljivanjem Lukine jame 1993. godine na dubinu od 1355 m, interes za speleološka istraživanja na tom
području naglo je porastao (Božić 2002). Sve do danas kontinuirano se provode brojna speleološka istraživanja, a duboke jame postale su posebnost Sjevernog Velebita. Trenutno su u Hrvatskoj poznate četiri jame dublje od 1000 m i sve su smještene na ovom planinskom području. U Jamskom sustavu Lukina jama – Trojama
2013. godine dosegnuta je dubina od 1431 m, što je i danas najdublja jama u Hrvatskoj (KS HPS 2013). Na
drugom je mjestu Slovačka jama, koja je produbljena 2017. godine uronom u sifonu do dubine od 1324 m
(Rakovac 2017), a četvrta po dubini je Jamski sustav Velebita koja je do svoje dubine od 1026 m istražena još
2007. godine. Posebnost ove jame je Vertikala Divke Gromovnice (P513) najdulja podzemna vertikala na svijetu (Bakšić 2007). 12 godina nakon otkrića zadnje tisućice, u ljeto 2019. speleolozi su u jami Nedam prešli magičnu granicu od 1000 m čime je Hrvatska postala bogatija za još jednu tisućicu. Istraživanjima u lipnju 2020.
dosegnuta je dubina od 1143 m te se Nedam smjestila na treće mjesto najdubljih jama u Hrvatskoj. U ovom
radu opisana je jama i tijek speleoloških istraživanja koje su privele do ovoga rezultata.

Ključne riječi

Jama Nedam; Hajdučki kukovi; Sjeverni Velebit; Hrvatska

Hrčak ID:

244751

URI

https://hrcak.srce.hr/244751

Datum izdavanja:

15.7.2020.

Posjeta: 1.474 *