hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Koliko je Ured europskog javnog tužitelja "de facto" neovisan?

Matko Pajčić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (309 KB) str. 89-109 preuzimanja: 0* citiraj
APA 6th Edition
Pajčić, M. (2020). How Independent Is the European Public Prosecutor’s Office "de facto"?. Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, 27 (1), 89-109. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/244907
MLA 8th Edition
Pajčić, Matko. "How Independent Is the European Public Prosecutor’s Office "de facto"?." Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 27, br. 1, 2020, str. 89-109. https://hrcak.srce.hr/244907. Citirano 21.10.2020.
Chicago 17th Edition
Pajčić, Matko. "How Independent Is the European Public Prosecutor’s Office "de facto"?." Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu 27, br. 1 (2020): 89-109. https://hrcak.srce.hr/244907
Harvard
Pajčić, M. (2020). 'How Independent Is the European Public Prosecutor’s Office "de facto"?', Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, 27(1), str. 89-109. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/244907 (Datum pristupa: 21.10.2020.)
Vancouver
Pajčić M. How Independent Is the European Public Prosecutor’s Office "de facto"?. Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu [Internet]. 2020 [pristupljeno 21.10.2020.];27(1):89-109. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/244907
IEEE
M. Pajčić, "How Independent Is the European Public Prosecutor’s Office "de facto"?", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol.27, br. 1, str. 89-109, 2020. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/244907. [Citirano: 21.10.2020.]

Sažetak
Pitanje neovisnosti Ureda europskog javnog tužitelja jedno je od najvažnijih pitanja koja se pojavljuju u vezi s predstojećim početkom rada tog novog tijela Europske unije. Kao što je to u pravilu slučaj, pitanja koja su i na nacionalnoj razini složena prenošenjem na razinu EU-a dodatno dobivaju na svojoj složenosti uslijed dodatnih problema koji proizlaze i iz odnosa nacionalnog prava i prava Europske unije. I dok neovisnost Ureda europskog javnog tužitelja nije (ili barem ne bi trebala biti) ugrožena od strane drugih tijela EU-a, kad je riječ o mogućem
utjecaju država članica koje sudjeluju u ovom programu proširene suradnje na njegovu neovisnost, stvari su ponešto drukčije. "Slaba točka" pritom su europski delegirani tužitelji, odnosno njihov status "double hat", koji uz neke nedvojbene prednosti ima i svoje slabe strane. Položaj
europskog delegiranog tužitelja slabiji je, a mogućnost pritisaka na njega veća je ako je riječ o europskom delegiranom tužitelju koji je u svojoj državi tužitelj (a ne sudac). Razlog tome jest činjenica da je neovisnost sudaca u gotovo svim nacionalnim pravnim sustavima u EU-u mnogo veća te da su mogući mehanizmi pritisaka predstavnika izvršne ili zakonodavne vlasti na tužitelje mnogo veći. Moguće vođenje stegovnih postupaka ili poduzimanja raznih drugih manje očitih mjera (npr. uskrate zasluženog napredovanja, premještaja bez suglasnosti u drugo, udaljeno mjesto rada i dr.) prema tužiteljima u nekim nacionalnim pravnim sustavima odražavaju se negativno i na neovisnost tih tužitelja kao europskih delegiranih tužitelja.

Ključne riječi
Ured europskog javnog tužitelja (UEJT); tužiteljska neovisnost; europsko kazneno pravo; zaštita financijskih interesa Europske unije

Projekti
HRZZ / IP / IP-2013-11-8282 / CoCoCrim - Hrvatska pravosudna suradnja u kaznenim stvarima u Europskoj uniji i regiji: nasljeđe prošlosti i izazovi budućnosti

Hrčak ID: 244907

URI
https://hrcak.srce.hr/244907

[engleski]

Posjeta: 0 *