Stručni rad
Kratak pregled nekih izazovnih pitanja u pogledu uspješnog funkcioniranja EJT-a
Gordana Lažetić
; Faculty of Law Iustinianus Primus Skopje, University Ss. Cyril and Methodius, Skopje, North Macedonia
Sažetak
EJT je vrsta hibridnog tijela s kumulativnim nadležnostima, koje obuhvaća istražne i tužiteljske funkcije. Koncept EJT-a ponovno je aktualizirao princip locus regit actum. Primjenjivo nacionalno pravo bit će pravo države članice čiji europski delegirani tužitelj vodi slučaj. Nacionalno pravo primjenjuje se u mjeri u kojoj stvar nije regulirana Uredbom o EJT-u, a u slučaju kada stvar regulira i nacionalno pravo i Uredba o EJT-u Uredba će imati prednost. Način utvrđivanja nacionalnog zakona i mogućnosti primjene jednog nacionalnog zakona tijekom istrage, a drugog tijekom suđenja građanima otežava predviđanje posljedica postupka, pa se to može smatrati nepravednim i u suprotnosti s jednakošću oružja. Što se tiče načela suradnje, izvan EU-а suradnja se temelji na načelima uzajamne pravne pomoći, a unutar EU-a suradnja će se temeljiti na načelu iskrene suradnje, kao ključnom načelu opće primjene u pravni poredak EU-a. Uzimajući u obzir činjenicu da su pravila o prihvatljivosti usko povezana sa zakonitošću prikupljenih dokaza i s pravilima o isključivanju dokaza, to pitanje izaziva zabrinutost jer postoje
velike razlike između pravnih sustava država članica koje sudjeluju (MSs), država članica koje ne sudjeluju (NPMSs) i trećih zemalja. Potreba za sudskim preispitivanjem postupovnih akata EJT-a identificira se kao nužna, ali ne postoji prihvaćeni model ni u pogledu opsega sudske
revizije ni u pogledu autonomne ovlasti EJT-a. Uzimajući u obzir razlike u nacionalnom zakonodavstvu, kamen spoticanja jest dilema jesu li odluke o otvaranju, provođenju ili zatvaranju kaznene istrage u nadležnosti EJT-a ili su povezane s ljudskim pravima te će biti predmet sudske revizije. Također je nužno izmijeniti i prilagoditi nacionalno zakonodavstvo u pogledu tužiteljstva, sudskih nadležnosti i zakonika o kaznenom postupku kao preduvjeta za uspješnu integraciju EJT-a u nacionalni kaznenopravni sustav.
Ključne riječi
EJT; istražne i tužiteljske nadležnosti; sudska revizija; ljudska prava; Europski sud za ljudska prava; iskrena suradnja; prihvatljivost dokaza; pravila o isključenju dokaza
Hrčak ID:
244915
URI
Datum izdavanja:
15.10.2020.
Posjeta: 798 *