hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Interpretacijska studija Jože Skoka o čudnovatim zgodama Šegrta Hlapića i pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić

Zvonimir Diklić ; Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (169 KB) str. 167-181 preuzimanja: 2.603* citiraj
APA 6th Edition
Diklić, Z. (2007). Interpretacijska studija Jože Skoka o čudnovatim zgodama Šegrta Hlapića i pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (18), 167-181. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/22641
MLA 8th Edition
Diklić, Zvonimir. "Interpretacijska studija Jože Skoka o čudnovatim zgodama Šegrta Hlapića i pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 18, 2007, str. 167-181. https://hrcak.srce.hr/22641. Citirano 19.01.2020.
Chicago 17th Edition
Diklić, Zvonimir. "Interpretacijska studija Jože Skoka o čudnovatim zgodama Šegrta Hlapića i pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 18 (2007): 167-181. https://hrcak.srce.hr/22641
Harvard
Diklić, Z. (2007). 'Interpretacijska studija Jože Skoka o čudnovatim zgodama Šegrta Hlapića i pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (18), str. 167-181. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/22641 (Datum pristupa: 19.01.2020.)
Vancouver
Diklić Z. Interpretacijska studija Jože Skoka o čudnovatim zgodama Šegrta Hlapića i pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2007 [pristupljeno 19.01.2020.];(18):167-181. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22641
IEEE
Z. Diklić, "Interpretacijska studija Jože Skoka o čudnovatim zgodama Šegrta Hlapića i pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 18, str. 167-181, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22641. [Citirano: 19.01.2020.]

Sažetak
Skok analizira značajke autoričina jezika i stila, posebice aforističnost, gnomičnost i sentencioznost kao mažuranićevsku književnu tradiciju. Predstavnici te tradicije, kako zaključuje, pisali su »ne samo po količini i obimu, nego i jezgrovito, sažeto, ne razmećući se opširnim opisima, dugim pripovijedanjem ili površinskim poticajnim emocijama«. Tu tvrdnju i sklonost potkrepljuje jezikostilskim značajkama Smrti smail age Čengića D. Mažuranića, Pogled u Bosnu Matije Mažuranića te iskričavim crticama Lišće i Od zore do mraka Frana Mažuranića.
Budući da je riječ o dječjoj književnosti, Skok kao interpretator utvrđuje da je I. Brlić Mažuranić »vodila računa o tome da aforizmi, gnome i sentence budu što prirodniji iskaz dječjih spoznaja, mišljenja i zaključaka, kao i o tome da ih djeca mogu razumjeti i prihvatiti u slučajevima kada ih ne izriču sama«.
Sigurno se može reći da je Skok u svojoj studiji uspješno ostvario i Škrebovu misao kako: »Interpretaciji ne može biti svrha da pokaže znanstveno majstorstvo stručnjakovo, nego jedino umjetničku značajnost interpretiranja književnoga djela.«

Ključne riječi
Ivana Brlić-Mažuranić; interpretacija; Joža Skok

Hrčak ID: 22641

URI
https://hrcak.srce.hr/22641

[engleski]

Posjeta: 3.173 *