Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Sustav upravljanja procesnom sigurnošću - alat za očuvanje sigurne i kontinuirane proizvodnje nafte i plina

Maja Čale ; INA – Industrija nafte d.d.


Puni tekst: hrvatski pdf 1.422 Kb

str. 85-91

preuzimanja: 317

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Stotine procesnih incidenata sa značajnim posljedicama dogodilo se u prošlosti naftne i kemijske industrije. I još uvijek se događaju! Uzrokuju neželjene posljedice po zdravlje ljudi, imovinu kompanija i lokalne zajednice, okoliš i neplanirano zaustavljanje proizvodnje. Zakonodavstvo je također prepoznalo potrebu uspostave sustava upravljanja sigurnošću u industrijama koje rukuju opasnim tvarima. Sustav obuhvaća sve čimbenike procesa proizvodnje; tehnologiju, opremu i osoblje te kroz svoje elemente propisuje zahtjeve kojim su definirani pristupi za osiguranje sigurne i kontinuirane proizvodnje.

Ključne riječi

procesna sigurnost; nesreća; opasnost; rizik; kontrola

Hrčak ID:

245318

URI

https://hrcak.srce.hr/245318

Datum izdavanja:

21.10.2020.

Posjeta: 658 *




Naftna i kemijska industrija od svojih početaka susreću se s brojnim nesrećama koje su rezultirale gubicima ljudskih života, značajnim onečišćenjima okoliša i gubicima proizvodnje koje su mnoge kompanije dovele do ruba poslovanja uslijed posljedičnog narušavanja reputacije i financijskog kolapsa. Najznačajnije nesreće koje su bitno izmijenile sustave unutar kompanija koje upravljaju opasnim tvarima su industrijske nesreće u talijanskom gradiću Seveso koja se dogodila 10. srpnja 1976. te na naftnoj platformi sjevernog mora Piper Alpha 6. srpnja 1988. Naravno, u povijesti naftne industrije širom svijeta dogodilo se na stotine i tisuće nesreća s većim ili manjim posljedicama, međutim izdvojene su nesreće koje su bile okidač izmjene zakonske regulative koja propisuje minimalni standard sigurnog upravljanja procesom proizvodnje i rukovanja opasnim tvarima na području Europske unije. Dvije regulative na razini Europske unije koje propisuju obvezu primjene sustava upravljanja sigurnošću za industriju koja proizvodi i koristi opasne tvari u svojoj proizvodnji na kopnu i na moru su tzv. SEVESO direktiva koja je u hrvatsku regulativu prenesena u okviru Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (dalje u tekstu: Uredba) (NN 44/14, 31/17) i tzv. Offshore direktiva koja je prenesena u okviru Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 78/15, 50/20). Općenito, cilj zakonske regulative iz područja sigurnosti i zaštite je spriječiti posljedice industrijskih nesreća na užu i širu zajednicu, odnosno zaštititi lokalno stanovništvo i okoliš koji okružuju industriju koja se bavi opasnim tvarima. Prema tome, zakonska regulativa u svojoj domeni obrađuje i definira stavke koje mogu imati nepoželjan utjecaj na dio poslovanja kompanije i zajednicu, međutim kompanije koje žele opstati na tržištu, biti konkurentne i očuvati svoje poslovanje i prihod ne mogu ostati na razini zadovoljenja isključivo zakonskih zahtjeva, već moraju posegnuti za sustavima koji ih nadilaze; zadovoljiti zakonske zahtjeve i zahtjeve dugoročnih ciljeva kompanije za očuvanjem sigurne i kontinuirane proizvodnje.

naftaiplin-85-91-g1.png naftaiplin-85-91-g2.png naftaiplin-85-91-g3.png naftaiplin-85-91-g4.png

References

1. 

Kletz Trevor A. , author. 1985. "What went wrong? Case histories of process plant disasters, Houston". ():

2. 

, author. "NEBOSH: HSE certificate in process safety management". ():

3. 

, author. 2019. "CCPS: Process safety matrics". ():

4. 

, author. 2018. "Sustav provedbe upravljanja sigurnošću procesa u društvima INA Grupe". Operativni dokument INA Grupe. ():

5. 

, author. 2018. "Upravljanje rizicima i promjenama zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u društvima INA Grupe". Operativni dokument INA Grupe. ():


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.