Skoči na glavni sadržaj

Nafta i Plin, Vol. 40. No. 165., 2020.

Stručni rad

Sanacija zatvorenih i napuštenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na prostoru Varaždinske županije

Melita Srpak ; Varaždinska županija, Zavod za prostorno uređenje
Darko Pavlović orcid id orcid.org/0000-0002-0064-0900 ; Plinacro d.o.o.

Puni tekst: hrvatski pdf 1.825 Kb

str. 63-72

preuzimanja: 654

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

Rudarski radovi imaju značajan i dugotrajan utjecaj na okoliš čak i nakon završetka eksploatacije mineralne sirovine. Zato je potrebno provesti tehničko uređenje (sanaciju) kopa a po potrebi i biološku rekultivaciju ili drugi, prihvatljivi oblik prenamjene, kako bi se taj utjecaj sveo na najmanju moguću mjeru. Štetni utjecaji se očituju, dominantno u obliku narušavanja površine terena, promjene krajobraza, onečišćenja tla, vode, zraka i mnogih drugih utjecaja na sastavnice okoliša (flora, fauna, promet). Općenito, nastalo stanje ne zadovoljava nikog, ni bivše/trenutne/potencijalne koncesionare, gradove/općine, županije, inspekcije, nevladine udruge. Pri osmišljavanju buduće namjene nikako se ne smije zanemariti vrijeme eksploatacija, čije korištenje eksploatacijskih polja traje desetljećima. Tijek eksploatacije, zatvaranje eksploatacijskih polja, sanacija prostora i njihovo privođenje budućoj namjeni je problem koji zahtjeva kvalitetna rješenja.
U ovom radu analizirat će se stanje napuštenih lokacija eksploatacijskih polja (napuštenih kopova) mineralnih sirovina iz prostornih planova uređenja jedinica lokalne samouprave Varaždinske županije, te njihova odgovarajuća namjena u cilju sanacije, odnosno buduće korištenje prostora. Namjena prostora površinskih kopova za područje Varaždinske županije je različita: gospodarska, poljoprivredna, turistička, sportsko-rekreacijska. Za koju vrstu sadržaja će degradirani prostor po završetku eksploatacije biti namijenjen, ovisi o njegovoj veličini, izgledu, položaju u prostoru, udaljenosti od naselja, poljoprivrednih, šumskih, riječnih područja što je prikazano u radu.

Ključne riječi

mineralne sirovine; eksploatacijska polja; površinski kopovi; sanacija prostora; redovna sanacija; Varaždinska županija

Hrčak ID:

245321

URI

https://hrcak.srce.hr/245321

Datum izdavanja:

21.10.2020.

Posjeta: 1.289 *

Publication date: 21 September 2020

Volume: 40

Issue: 165.

Pages: 63-72

DOI:

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Stručni rad

Categories:

Subject: Professional Paper

Keywords:

Keyword: mineralne sirovine

Keyword: eksploatacijska polja

Keyword: površinski kopovi

Keyword: sanacija prostora

Keyword: redovna sanacija

Keyword: Varaždinska županija

Keywords:

Keyword: mineral resources

Keyword: exploitation fields

Keyword: surface mines

Keyword: remediation of space

Keyword: regular remediation

Keyword: Varaždin county

Sanacija zatvorenih i napuštenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na prostoru Varaždinske županije

Translated Title (en): Rehabilitation of closed and abandoned exploitation fields of mineral resources in the area of Varaždin County

[ORCID] Melita Srpak[1]

Email: melita.srpak@gmail.com

 

Varaždinska županija, Zavod za prostorno uređenje Varaždin County Franjevački trg 7, 42000 Varaždin

[ORCID] Melita Srpak[*][1]

 

Varaždinska županija, Zavod za prostorno uređenje Varaždinska county Franjevački trg 7, 42000 Varaždin

[ORCID] Darko Pavlović[*][2]

 

Plinacro d.o.o. Plinacro d.o.o. Savska cesta 88a, 10000, Zagreb

Author notes:

Correspondence to: [*] Melita Srpak,Varaždinska županija, Zavod za prostorno uređenje, 42000 Varaždin andrej.plasa@ina.hr

Abstract

Rudarski radovi imaju značajan i dugotrajan utjecaj na okoliš čak i nakon završetka eksploatacije mineralne sirovine. Zato je potrebno provesti tehničko uređenje (sanaciju) kopa a po potrebi i biološku rekultivaciju ili drugi, prihvatljivi oblik prenamjene, kako bi se taj utjecaj sveo na najmanju moguću mjeru. Štetni utjecaji se očituju, dominantno u obliku narušavanja površine terena, promjene krajobraza, onečišćenja tla, vode, zraka i mnogih drugih utjecaja na sastavnice okoliša (flora, fauna, promet). Općenito, nastalo stanje ne zadovoljava nikog, ni bivše/trenutne/potencijalne koncesionare, gradove/općine, županije, inspekcije, nevladine udruge. Pri osmišljavanju buduće namjene nikako se ne smije zanemariti vrijeme eksploatacija, čije korištenje eksploatacijskih polja traje desetljećima. Tijek eksploatacije, zatvaranje eksploatacijskih polja, sanacija prostora i njihovo privođenje budućoj namjeni je problem koji zahtjeva kvalitetna rješenja. U ovom radu analizirat će se stanje napuštenih lokacija eksploatacijskih polja (napuštenih kopova) mineralnih sirovina iz prostornih planova uređenja jedinica lokalne samouprave Varaždinske županije, te njihova odgovarajuća namjena u cilju sanacije, odnosno buduće korištenje prostora. Namjena prostora površinskih kopova za područje Varaždinske županije je različita: gospodarska, poljoprivredna, turistička, sportsko-rekreacijska. Za koju vrstu sadržaja će degradirani prostor po završetku eksploatacije biti namijenjen, ovisi o njegovoj veličini, izgledu, položaju u prostoru, udaljenosti od naselja, poljoprivrednih, šumskih, riječnih područja što je prikazano u radu.

Translated Abstract

Mining works have a significant and long-lasting impact on the environment even after the completion of mineral exploitation. Therefore, it is necessary to carry out technical arrangement (rehabilitation) of the mine and, if necessary, biological reclamation or other, acceptable form of conversion, in order to reduce this impact to a minimum. Harmful impacts are manifested, dominant in the form of terrain, landslide, soil, water, air pollution and many other impacts on environmental constituents (flora, fauna, traffic).In general, the situation does not satisfy anyone, not even former / current / potential concessionaires, cities / municipalities, counties, inspections, When designing the future purpose, the time of exploitation, whose use of exploitation fields lasts for decades, must not be neglected. The course of exploitation, closure of exploitation fields, rehabilitation of space and their bringing to future use is a problem that requires quality solutions. This paper will analyze the condition of abandoned locations of exploitation fields (abandoned mines) of mineral raw materials from the spatial development plans of local self-government units of Varaždin County, and their appropriate purpose for rehabilitation, ie future use of space. The use of surface area for the area of Varaždin County is different: economic, agricultural, tourist, sport and recreational. For what kind of content, the degraded space will be destined after its completion, it depends on its size, layout, position in space, distance from settlements, agricultural, forest, river areas as shown in the paper.

Značajni rast i razvoj građevinske industrije, te postupni oporavak prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj temelji se na održivom gospodarenju mineralnim sirovinama te uvođenju novih ekoloških prihvatljivih tehnologija koje predstavljaju osnovu graditeljstva kao i sirovina za industrijsku preradu. Statistički gledano, eksploatacijska polja mineralnih sirovina ne obuhvaćaju veliku površinu u Republici Hrvatskoj, ali s obzirom na način pridobivanja, imaju znatan utjecaj na prirodu, odnosno na biološku i posebno krajobraznu raznolikost. Prema podacima Ministarstva gospodarstva Uprave za rudarstvo iz 2013. godine u Republici Hrvatskoj ima 759 eksploatacijskih polja (Rudarsko - geološka studija Varaždinske županije „Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 29/16). Prema vrsti mineralne sirovine koja se otkopava ili će se otkopavati osnovom potvrđenih eksploatacijskih rezervi, odobrena eksploatacijska polja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj prikazana u tablici 1. Na prostoru Varaždinske županije ukupna površina eksploatacijskih polja čvrstih mineralnih sirovina iznosi 547,76 ha od čega 0,18 % iznosi udio ukupnih površina pod eksploatacijskim poljima u Republici Hrvatskoj tablica 2. i slika 1. Prema saznanjima osnovnih, regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja na području Varaždinske županije dominantne su nemetalne mineralne sirovine. Samo manji dio je istražen i predstavlja istražene, odnosno eksploatacijske rezerve. Od metalnih mineralnih sirovina registrirane su pojave ruda cinka, olova, mangana i željeza, no to su pojave čije količine ne zadovoljavaju ekonomičnost eksploatacije. U prošlosti se eksploatirao ugljen, no uslijed iscrpljenja rezervi i neekonomičnosti eksploatacije zatvoreni su ugljenokopi lignita Ivanečko-ladanjskog bazena, mrkog ugljena na potezu Lepoglava - Beletinec - Varaždinske Toplice i Podrute - Ivanovo Polje - Drenovec. Na prostoru Varaždinske županije najznačajnija je eksploatacija i prerada tehničkog građevinskog kamena, šljunka i pijeska, te opekarske gline. („Prostorni plan Varaždinske županije“ Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 8/00, 29/06 i 16/09). Zaključkom Županijske skupštine (objavljen u „Službenom vjesniku Varaždinske županije“ br. 29/16.) kojim je usvojena Rudarsko – geološka studija Varaždinske županije određivanje lokacija za buduće istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina nije moguće osigurati svagdje u prostoru jer postoje zabrane, ograničenja i posebni uvjeti koji utječu na izbor potencijalnih lokacija i njihovu veličinu. Kod odabira lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina potrebno se uskladiti sa zahtjevima zaštite prirode, okoliša, i kulturno povijesne baštine, pri čemu je od najvećeg prioriteta zaštita ležišta pitke vode. Studija predstavlja polazište za aktivnosti planiranja i odobravanja istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u Varaždinskoj županiji, te za sanaciju napuštenih/zatvorenih kopova i eksploatacijskih polja. Na temelju geološke građe i litoloških karakteristika stijena koje mogu sadržavati korisnu nakupine mineralne tvari (sirovine) i istraživanja na postojećim eksploatacijskim poljima i bazi podataka o napuštenim kopovima i ležištima te njihovim vrstama i učestalosti, na području Varaždinske županije mogu se izdvojiti slijedeće grupe mineralnih sirovina s određenom geološkom potencijalnošću: 1. Nemetalne mineralne sirovine: a) ciglarska glina 757,2 km2 b) tuf 623,4 km2 c) bentonitna glina 401,2 km2 d) građevni pijesak i šljunak 337,0 km2 e) mineralne sirovine za proizvodnju cementa 296,7 km2 f) tehničko-građevni kamen 269,9 km2 g) karbonatna sirovina za industrijsku preradu 129,8 km2 h) kremeni pijesak 111,6 km2 i) arhitektonsko-građevni kamen 69,5 km2 j) silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradu 16,0 km2 2. Energetske mineralne sirovine: a) ugljen (smeđi ugljen, lignit) 557, 8 km2 b) geotermalne vode iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe c) ugljikovodici (nafta i prirodni plin, plinski kondenzat); podijeljeno na blokove; Varaždinska županija manjim istočnim dijelom pripada istražnom bloku DR-2. 3. Mineralne sirovine kovina: a) kovine (olovna ruda, zlato, željezna ruda, manganska ruda, cinkova ruda) 285,9 km2 4. Geološki nedovoljno istraženi prostori: a) trenutno bez geološog potencijala (paleozojske stijene) 1,2 km2. Na području Varaždinske županije postoje brojni otvarani „ugljenokopi“, “kamenolomi”, “šljunčare”, “glinokopi” i drugi “rudarski objekti” prema potrebama graditeljstva, ali je izostala njihova sanacija i uređenje koje bi bilo prihvatljivo za okoliš jer se nije vodilo računa o oblikovanju i prenamjeni završno otkopanih prostora. Dosadašnja stanje eksploatacije mineralnih sirovina rezultirala trenutnim stanjem u kojem je eksploatacijsko polje uglavnom sinonim za krajobrazno devastirani prostor s vrlo upitnim perspektivama vezanim uz njegovu sanaciju, renaturalizaciju ili privođenje nekoj drugoj konačnoj namjeni. Sa stajališta zaštite okoliša, iskorištavanje mineralnih sirovina ima daleko najveći negativni utjecaj, kako na krajobraznu tako i biološku raznolikost, najviše zbog devastiranog prostora koji ostaje nakon zatvaranja eksploatacijskog polja. Javno mišljenje i razvoj brige za okoliš stvara negativnu sliku rudarenja u javnosti uzrokovanu napuštenim i devastiranim područjima. Zbog nedovoljne i neusuglašene zakonske podloge ovakvi prostori nakon završetka eksploatacije najčešće ostaju kao tako zvane „rane“ u okolišu (Anić-Vučinić i sur. 2017).

naftaiplin-63-72-g1.png naftaiplin-63-72-g2.png naftaiplin-63-72-g3.png naftaiplin-63-72-g4.png naftaiplin-63-72-g5.png

References

1. 

Denich A. , author. 1996. "Tehnička i biološka rekultivacija površinskih kopova mineralnih sirovina". Znanstveno-stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina. ():

2. 

Dimitrijević B. , author. 2015. "Procesna analiza i definisanje modela optimalizacije rekultivacije površinskih kopova". Tehnika-Rudarstvo, geologija i metalurgija . 66(6):947–951

3. 

Dimitrijević B. , author. 2014. "Optimalizacija upravljanja procesima rekultivacije površinskih kopova uglja". Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd. ():

4. 

, author. "Izvješće o stanju u prostoru Varaždinske županije za razdoblje 2010. – 2015. god.". Službeni vjesnik Varaždinske županije. (9):

5. 

, author. 2016. "Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnih sirovinama na području Varaždinske županije". ():

6. 

Anić - Vučinić A. , author. 2017. "Uloga procjene utjecaja zahvata na okoliš u prenamjeni eksploatacijskih polja". Inženjerstvo okoliša, Varaždin. 4():

7. 

Bruel A.S., ; Delmar Ch. , authors. 1993. "Territories, reconversion d’un site sterile". Pages Paysages. (4):214–219

8. 

Jantolek L. , author. 2019. "Uređenje plaže „Aquacity“ na jezeru Motičnjak". Završni rad, Sveučilište Sjever, Varaždin. ():

9. 

Mesec J. , author. 2009. "Mineralne sirovine, vrste i načini dobivanja". Varaždin. ():

10. 

Mesec J., ; Pranjić J. , authors. 1992. "Revitalizacija kamenoloma ‘Srednji Lipovac". Rudarsko-geološko-naftni zbornik. (4):99–104

11. 

Perić S., ; Medak J., ; Pilaš I., ; Vrbek B., ; Tijardović M. , authors. 2009. "Prvi rezultati istraživanja mogućnosti revitalizacije kamenoloma Očura i autohtonim vrstama drveća i grmlja". Šumarski list. (133):5–6

12. 

, author. "Prostorni plan Varaždinske županije". Službeni vjesnik Varaždinske županije. (8, 29, 16):

13. 

, author. "Prostorni plan uređenja Grada Ivanca". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 6/01., 2/08., 24/12., 32/14. i 43/14. – pročišćeni tekst) 27/16.; 32/16. pročišćeni tekst, 40/16. – Zaključak o ispravci pogreške) i75/18, 90/18. - pročišćeni tekst. ():

14. 

, author. "Prostorni plan uređenja Grada Lepoglave". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 16/03., 27/07. i 16A/14. 21/17, 25/17. – pročišćeni tekst. ():

15. 

, author. "Prostorni plan uređenja Grada Lepoglave". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 6/03., 22/08., 7/10., 6/15. i 25/15. – pročišćeni tekst. ():

16. 

, author. "Prostorni plan uređenja Grada Novog Marofa". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 16/02., 55/09. i 79/18. ():

17. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Breznički Hum". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 5/02., 55/12. i 46/14. ():

18. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Gornji Kneginec". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 12/01., 18/03., 30/03., 2/04. i 24/06. i Službeni vjesnik Općine Gornji Kneginec br. 7/13., 7/18. ():

19. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Ljubešćica". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 03/04., 39/10., 25/12. i 29/18. ():

20. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Martijanec". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 19/03., 02/13., 47/18; 59/18. - pročišćeni tekst. ():

21. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Maruševec". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 23/02., 27/06., 22/13. i 25/19. ():

22. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Sračinec". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 29/02., 29/05. i 7/12. ():

23. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Sveti Đurđ". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 16/04., 25/04., 27/07., 41/07., 20/11. i 81/13. ():

24. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Trnovec Bartolovečki". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 22/00., 03/02., 06/05. i 28/12. ():

25. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Veliki Bukovec". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 13/02., 16/05., 40/06. i 42/06. ():

26. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Vinica". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 18/06. i 16/11. ():

27. 

, author. "Prostorni plan uređenja Općine Visoko". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 10/03., 15/07. i 42/10. ():

28. 

, author. "Rudarsko - geološka studija Varaždinske županije". Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 29/16. ():

29. 

, author. 2009. "Strategija gospodarenja mineralnih sirovina RH". ():

30. 

, author. "Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske". Narodne novine 106/17. ():

31. 

Tušar B. , author. 2002. "Kamenolomi i okoliš". Građevinar. (54):355–363

32. 

, author. 2002. "Zakon o rudarstvu ". Narodne novine 66/13, 14/14, 52/18, 115/18. ():

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.