Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32728/tab.17.2020.5
Ovidije i dvosmislenosti Eneide
Marco Fernandelli
Sažetak
Dvosmislenost je karakteristično obilježje vergilijevskoga epskog jezičnog izraza. Ideja da je ona izrazom dualizma među značenjskim razinama koje predstavljaju glasovi (“Two voices theory”) prevladana je u korist čitanja koje prihvaća takvu autentičnost u otvorenosti teksta, koja istovremeno potiče interpretaciju i biva otvorena za neprekidnu reaktualizaciju vlastitih signifikata. “Dvoznačnost” (teksta) zauzela je mjesto dijalektike “optimizma” i “pesimizma” (u viziji autora). Virgilije je kod Ovidija sveprisutan. Dvoznačnosti Eneide, čija je tipologija raznolika, uzrokuju kod Ovidija dva odgovora: pozivaju ga da rasvijetli kontradiktorne zone u tom, već klasičnom, tekstu; ili su pak razriješene ili neutralizirane preradama u okviru drugoga žanra ili intonacije, ali uvijek tako da razdioba ostaje jasna i poput izbora koji se prilagođava vrijednostima nove poetike. To se osobito zamjećuje u Metamorfozama, gdje najkompleksnija mjesta Eneide hrane poetsku invenciju, dok njihova konverzija u jednoznačne situacije, slike i izraze podržava fluidnost kakvu poema neprekidne izmjene zahtijeva od svoga jezičnog izraza. No to je pojednostavljenje složenoga i određenje neodređenoga i filtar putem kojega se Eneida, koju nije moguće imitirati, nudi na imitaciju kasnijim generacijama.
Ključne riječi
dvosmislenost, Eneida, Heroide, Ars, Metamorfoze
Hrčak ID:
246128
URI
Datum izdavanja:
1.10.2020.
Posjeta: 1.682 *