Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31192/np.18.3.2
Markovićeva kritika Hegelove logike
Bojan Marotti
orcid.org/0000-0002-0470-3569
; Zavod za povijest i filozofiju znanosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Rukopisna Logika Franje pl. Markovića (1845.–1914.), prvoga profesora filozofije na obnovljenome Zagrebačkome sveučilištu (1874.), čuva se u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, i to autograf pod oznakom XV 37/1, a pod oznakom XV 37/2 šest litografiranih primjeraka (a–f), od kojih je najopsežniji onaj s oznakom 2a (obuhvaća oko 820 stranica). Rukopis se Logike, grubo uzevši, sastoji od dvaju dijelova: prvi je uvodni, a drugomu je naslov Sustav logike. Prvi se dio potom dijeli na sedam, a drugi dio na jedanaest odsjeka. U članku se razmatra šesti odsjek prvoga (uvodnoga) dijela pod naslovom Razlozi proti absolutnoj logici (u primjerku 2a str. 94–119), u kojem Marković iznosi svoju kritike Hegelove logike. Pri tome se najprije opisuje sam rukopis Logike, a potom se raspravlja o dvama osnovnim Markovićevim prigovorima Hegelu: prvo, da nije moguće iz jednoga (najapstraktnijega) pojma, koji bi bio početak svih ostalih pojmova, razviti sveukupnost pojmova (te ujedno sveukupnost cjeline svega što jest) bez pomoći opažajnih pomisli; i drugo, da je postupak apsolutne logike sam u sebi »nelogičan«, tj. protivan neoborivim zakonima logike. Na kraju se zaključuje da Marković Hegelovu logiku, koja je zapravo metafizika, kritizira isključivo iz logičkoga obzora, jer ne prihvaća »pretvorbu« logike u metafiziku. Posebno se ističe Markovićeva namjera da se (filozofski) »odredi« prema Hegelu, jer se mnogi protivnici Hegelova filozofiranja, kojima i sam pripada, uglavnom nerado bave Hegelovom filozofijom.
Ključne riječi
Franjo Marković; logika; Georg Wilhelm Friedrich Hegel; protuhegelovstvo; austrijski realizam
Hrčak ID:
246447
URI
Datum izdavanja:
23.11.2020.
Posjeta: 1.210 *