hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31192/np.18.3.15

Važnost pripovijedanja. Kako stvoriti kulturnu baštinu koja traje?

Mirna Karzen   ORCID icon orcid.org/0000-0002-4567-1735 ; Social Innovation Lab, Zagreb, Hrvatska
Damir Demonja   ORCID icon orcid.org/0000-0002-4186-5137 ; Institut za razvoj i međunarodne odnose, IRMO, Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (163 KB) str. 653-667 preuzimanja: 0* citiraj
APA 6th Edition
Karzen, M. i Demonja, D. (2020). Importance of Storytelling: How to Create More Resilient Cultural Heritage?. Nova prisutnost, XVIII (3), 653-667. https://doi.org/10.31192/np.18.3.15
MLA 8th Edition
Karzen, Mirna i Damir Demonja. "Importance of Storytelling: How to Create More Resilient Cultural Heritage?." Nova prisutnost, vol. XVIII, br. 3, 2020, str. 653-667. https://doi.org/10.31192/np.18.3.15. Citirano 29.11.2020.
Chicago 17th Edition
Karzen, Mirna i Damir Demonja. "Importance of Storytelling: How to Create More Resilient Cultural Heritage?." Nova prisutnost XVIII, br. 3 (2020): 653-667. https://doi.org/10.31192/np.18.3.15
Harvard
Karzen, M., i Demonja, D. (2020). 'Importance of Storytelling: How to Create More Resilient Cultural Heritage?', Nova prisutnost, XVIII(3), str. 653-667. https://doi.org/10.31192/np.18.3.15
Vancouver
Karzen M, Demonja D. Importance of Storytelling: How to Create More Resilient Cultural Heritage?. Nova prisutnost [Internet]. 2020 [pristupljeno 29.11.2020.];XVIII(3):653-667. https://doi.org/10.31192/np.18.3.15
IEEE
M. Karzen i D. Demonja, "Importance of Storytelling: How to Create More Resilient Cultural Heritage?", Nova prisutnost, vol.XVIII, br. 3, str. 653-667, 2020. [Online]. https://doi.org/10.31192/np.18.3.15

Sažetak
Dobro ispričana priča oduvijek je bila temelj dobrog marketinga i poslovanja, odnosno »prodaje«, proizvoda i odredišta. Suočeni s povećanjem konkurentnosti i sve zahtjevnijim posjetiteljima koji traže turizam aktivne naravi i integrirane sadržaje, turistički djelatnici suočavaju se s izazovima oblikovanja inovativnih turističkih sadržaja koji će, prije svega, »ispričati priču« i stvoriti cjelovito, višeosjetilno iskustvo. Glavnina ovog holističkog pristupa razvoju destinacije jest ponajprije činjenica da je zajednica uključena u sve aspekte razvoja. Nakon što se lokacija uskladi s potrebama turista, ona postaje destinacija. Uključivanje posjetitelja u život destinacije smanjuje negativan utjecaj koji turizam može imati i stvara održivost.
Kako taj proces funkcionira u slučaju prirodnih katastrofa ili pandemijskih kriza? Kako pripovijedanje može postati važno sredstvo povezivanja ljudi i stvaranja kulturne baštine koja traje, koja je s nama i tijekom katastrofa? Koji su alati za upravljanje rizikom od katastrofa, posebno kada je riječ o kulturnoj baštini? Temeljno je pitanje i kako društvene inovacije i sudjelovanje u upravljanju mogu pridonijeti otpornijem i uključujućem kulturnom nasljeđu i kako se takvi pristupi mogu poboljšati i primijeniti u Europi.
Ovaj rad tumači važnost pripovijedanja u kontekstu pandemijskih kriza, kao što je COVID-19, ali i drugih prirodnih katastrofa, poput potresa ili poplava koje su zbog klimatskih promjena i utjecaja čovjeka češće nego ikad prije. Na temelju rezultata istraživanja i primjera dobre prakse (hrvatske i europske), ovaj rad identificira osnovne korake i alate koji mogu pomoći privatnim i javnim dionicima u stvaranju kvalitetnih proizvoda i sadržaja. Korištenjem primjera studija slučaja također se pokazuje da bi inovativni pristupi i sudjelovanje u upravljanju mogli pridonijeti baštini koja traje, koja je s nama u vremenima kriza, i turističkim destinacijama kakve se žele osmisliti.

Ključne riječi
integrirani turizam; interpretacija; kulturna baština; pripovijedanje; trajanje; upravljanje rizikom od katastrofa

Hrčak ID: 246474

URI
https://hrcak.srce.hr/246474

[engleski]

Posjeta: 0 *