hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.26362/20200203

Lockeov uvjet u kontekstu libertarijanske političke filozofije

Petar Šturanović   ORCID icon orcid.org/0000-0002-0690-8293 ; Pravni fakultet – Sveučilište Crne Gore, 13. Jula 2, 81000 Podgorica, Crna Gora

Puni tekst: hrvatski, pdf (134 KB) str. 197-220 preuzimanja: 137* citiraj
APA 6th Edition
Šturanović, P. (2020). Lockeov uvjet u kontekstu libertarijanske političke filozofije. Prolegomena, 19 (2), 197-220. https://doi.org/10.26362/20200203
MLA 8th Edition
Šturanović, Petar. "Lockeov uvjet u kontekstu libertarijanske političke filozofije." Prolegomena, vol. 19, br. 2, 2020, str. 197-220. https://doi.org/10.26362/20200203. Citirano 24.06.2021.
Chicago 17th Edition
Šturanović, Petar. "Lockeov uvjet u kontekstu libertarijanske političke filozofije." Prolegomena 19, br. 2 (2020): 197-220. https://doi.org/10.26362/20200203
Harvard
Šturanović, P. (2020). 'Lockeov uvjet u kontekstu libertarijanske političke filozofije', Prolegomena, 19(2), str. 197-220. https://doi.org/10.26362/20200203
Vancouver
Šturanović P. Lockeov uvjet u kontekstu libertarijanske političke filozofije. Prolegomena [Internet]. 2020 [pristupljeno 24.06.2021.];19(2):197-220. https://doi.org/10.26362/20200203
IEEE
P. Šturanović, "Lockeov uvjet u kontekstu libertarijanske političke filozofije", Prolegomena, vol.19, br. 2, str. 197-220, 2020. [Online]. https://doi.org/10.26362/20200203

Sažetak
U ovom radu autor analizira teoriju vlasništva Johna Lockea, osobito Lockeov uvjet pri prvobitnom stjecanju u prirodnom stanju (“da ostane dovoljno i podjednako dobrog za druge”), te njezin utjecaj na libertarijansko učenje. Plodonosnu raspravu o Lockeovoj teoriji vlasništva pokrenuo je Robert Nozick, modificirajući Lockeov uvjet pri prvobitnom stjecanju koje je, po njemu, legitimno ako ne pogoršava poziciju drugih. Autor se bavi odbacivanjem Lockeova uvjeta u radikalnom desnom libertarijanizmu Rothbarda, Hoppea i Schmidtza, odnosno prihvaćanjem oslabljenog uvjeta u konvencionalnom libertarijanizmu u djelima Nozicka, Gauthiera i Blocka. Analizira se pristup predstavnika lijevog libertarijanizma (Steiner i Otsuka) koji su prihvaćali temeljno libertarijansko načelo vlasništva nad sobom, ali su bili na stajalištu strogog Lockeova uvjeta i egalitarnog vlasništva nad vanjskim resursima, kao i pristup onih koji su odbacivali načelo vlasništva nad sobom, smatrajući da ono stvara nepopravljivu nejednakost među ljudima (Cohen). Prikazan je i srednji pristup, oslonjen na Simmonsovu teoriju, koji Lockeov uvjet tumači u smislu pravičnosti i prvobitno stjecanje smatra legitimnim ako ono ne ugrožava mogućnost stjecanja imovine, zadovoljavanja potreba i udobnosti, ali ne jamči zadovoljenje svih potreba, već se temelji na ostvarivanju mogućnosti. Autor je pružio kritiku i desnog i lijevog libertarijanizma, analizirajući njihove nedostatke i nedorečenosti.

Ključne riječi
John Locke; Lockeov uvjet; desni libertarijanizam; lijevi libertarijanizam; egalitarizam

Hrčak ID: 247187

URI
https://hrcak.srce.hr/247187

Posjeta: 301 *