hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Demokracija i ljudska prava

Georg Lohmann ; Institut za filozofiju Sveučilišta Otto von Guericke, Magdeburg, Njemačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (162 KB) str. 115-125 preuzimanja: 1.599* citiraj
APA 6th Edition
Lohmann, G. (2004). Demokracija i ljudska prava. Politička misao, 41 (1), 115-125. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/22861
MLA 8th Edition
Lohmann, Georg. "Demokracija i ljudska prava." Politička misao, vol. 41, br. 1, 2004, str. 115-125. https://hrcak.srce.hr/22861. Citirano 20.07.2019.
Chicago 17th Edition
Lohmann, Georg. "Demokracija i ljudska prava." Politička misao 41, br. 1 (2004): 115-125. https://hrcak.srce.hr/22861
Harvard
Lohmann, G. (2004). 'Demokracija i ljudska prava', Politička misao, 41(1), str. 115-125. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/22861 (Datum pristupa: 20.07.2019.)
Vancouver
Lohmann G. Demokracija i ljudska prava. Politička misao [Internet]. 2004 [pristupljeno 20.07.2019.];41(1):115-125. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22861
IEEE
G. Lohmann, "Demokracija i ljudska prava", Politička misao, vol.41, br. 1, str. 115-125, 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22861. [Citirano: 20.07.2019.]

Sažetak
Između demokracije i ljudskih prava postoji dvostruk odnos: s jedne strane, povijesno se zahtjev za demokracijom pojavljuje kao rezultat jačanja osobnih prava pojedinaca, a demokratski se poredak uspostavlja kao jamac zaštite ljudskih prava, no s druge, među njima postoji i napetost, budući da ljudska prava valja štititi i od volje većine u demokratskoj državi. Kompleksan odnos demokracije i ljudskih prava autor razmatra s tri aspekta. Prvo istražuje vezu prava na političku participaciju i ideje ljudskih prava. Ta je veza nedvojbeno uspostavljena tek u 20. stoljeću, tako što je pravo na slobodu savjesti protumačeno i kao pravo na sudjelovanje u političkom komunikacijskom procesu kojim se ozbiljuje samoodređenje zajednice. Međutim, ako je moralno neupitno utemeljenje prava na demokratsku participaciju, njegova konkretna institucionalizacija suočena je s mnogim nedoumicama i izazovima. Autor nadalje analizira spor između liberalnog i republikanskog shvaćanja demokracije i ljudskih prava. Liberali smatraju da prirodnopravno utemeljena ljudska prava traže univerzalno poštovanje, dok je demokracija vrlo zahtjevan politički poredak, koji se u pojedinim društvima može uspostaviti tek ako su ostvarene brojne pretpostavke. Nasuprot tome, republikansko stajalište, koje zastupa Habermas, smatra da postoji unutarnja povezanost ljudskih prava i demokracije i stoga se oba načela moraju univerzalno ostvariti. Nadovezujući se na ovu raspravu, autor na kraju razmatra napetost između univerzalizma ljudskih prava i nužnog partikularizma demokracije. Ta se napetost ne može prevladati uspostavom svjetske države, nego se može ublažiti takvom formulacijom unutardržavno zajamčenih temeljnih prava koja će uključivati i ne-državljane, primjerice s pomoću prava na azil, kao i zahtjevom da se demokratske države globalno zauzmu za poštovanje ljudskih prava i uspostavu demokratskih institucija diljem svijeta.

Ključne riječi
demokracija; ljudska prava; liberalizam; republikanizam; politička participacija

Hrčak ID: 22861

URI
https://hrcak.srce.hr/22861

[engleski]

Posjeta: 4.256 *