hrcak mascot   Srce   HID

Politička misao : časopis za politologiju, Vol.41 No.1 Kolovoz 2004.

Pregledni rad

Miroljubivi uspon – nova kineska vanjskopolitička teorija

Ozren Baković ; Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Pekingu, Peking, Kina

Puni tekst: hrvatski, pdf (233 KB) str. 126-137 preuzimanja: 897* citiraj
APA 6th Edition
Baković, O. (2004). Miroljubivi uspon – nova kineska vanjskopolitička teorija. Politička misao, 41 (1), 126-137. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/22862
MLA 8th Edition
Baković, Ozren. "Miroljubivi uspon – nova kineska vanjskopolitička teorija." Politička misao, vol. 41, br. 1, 2004, str. 126-137. https://hrcak.srce.hr/22862. Citirano 18.09.2018.
Chicago 17th Edition
Baković, Ozren. "Miroljubivi uspon – nova kineska vanjskopolitička teorija." Politička misao 41, br. 1 (2004): 126-137. https://hrcak.srce.hr/22862
Harvard
Baković, O. (2004). 'Miroljubivi uspon – nova kineska vanjskopolitička teorija', Politička misao, 41(1), str. 126-137. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/22862 (Datum pristupa: 18.09.2018.)
Vancouver
Baković O. Miroljubivi uspon – nova kineska vanjskopolitička teorija. Politička misao [Internet]. 26.08.2004. [pristupljeno 18.09.2018.];41(1):126-137. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22862
IEEE
O. Baković, "Miroljubivi uspon – nova kineska vanjskopolitička teorija", Politička misao, vol.41, br. 1, str. 126-137, kolovoz 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22862. [Citirano: 18.09.2018.]

Sažetak
Kao izraz težnje za osuvremenjivanjem kineske vanjske politike u promijenjenim globalnim uvjetima na početku 21. stoljeća, pojavila se nova službena kineska vanjskopolitička teorija – teorija “miroljubivog uspona”. Nakon što je naviše kinesko rukovodstvo usvojilo teoriju, ona se sad nastoji objasniti međunarodnoj javnosti. Osnovna je postavka teorije “miroljubivog uspona” da snažan dugoročni rast kineskoga gospodarstva i afirmacija Kine u međunarodnim odnosima nije ni regionalna ni globalna prijetnja, nego, naprotiv, može koristiti kineskim susjedima i svjetskoj zajednici. U odnosima sa susjednim zemljama naglašava se da kineski uspon može tim zemljama pomoći da ubrzaju gospodarski rast i postanu sigurnije. Nakon što su devedesetih godina uspješno riješeni granični sporovi s Rusijom, Kazahstanom i Tadžikistanom te pitanje kopnene granice s Vijetnamom, Kina poduzima nove napore da se razriješe preostale teritorijalne razmirice s Japanom i Indijom. Pristupanje Kine ASEAN-u u listopadu 2003. izraz je kontinuiranog poboljšanja kineskih odnosa sa zemljama u regiji. Kina također vrlo intenzivno razvija odnose s Rusijom i Japanom, koji prije svega počivaju na uzajamnoj gospodarskoj koristi. Karakteristično je da većina Kini susjednih zemalja, za razliku od zemalja Europske unije i SAD-a, ima suficit u trgovinskoj razmjeni s njom. Najvažniji kineski bilateralni odnos, onaj sa SAD-om, obilježen je strateškim približavanjem tih dviju velikih sils nakon “11. rujna” u pitanjima suzbijanja međunarodnoga terorizma, ali je i dalje opterećen nizom otvorenih problema: Tajvanskim pitanjem, kritikama na račun Kine zbog nepoštivanja ljudskih prava i intelektualnog vlasništva, golemim američkim trgovinskim deficitom u razmjeni s Kinom. Glavni izazovi procesu “miroljubivog uspona” obuhvaćaju niz problema: od neuravnoteženosti gospodarskoga rasta, osobito njegove prevelike ovisnosti o izvozu, do zaoštravanja odnosa s Tajvanom nakon 2000. i dolaska na vlast predsjednika Chena Shuibiana, koji zagovara tajvansku nezavisnost. Autor zaključuje da je kineska vanjskopolitička teorija “miroljubivog uspona” dobrodošao napor da se umire bojazni zbog jačanja Kine te objasni njezina nova uloga u međunarodnim odnosima.

Ključne riječi
Kina; istočna Azija; SAD; vanjska politika; međunarodni odnosi

Hrčak ID: 22862

URI
https://hrcak.srce.hr/22862

[engleski]

Posjeta: 1.612 *