Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.11608/sgnj.25.2.4

Zastupljenost sindroma izgaranja kod medicinskih sestara i tehničara na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite

Silvija Matuzić ; Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Matice hrvatske bb, 10410 Velika Gorica
Radoslav Kosić orcid id orcid.org/0000-0003-3691-8684 ; Klinički Bolnički centar Rijeka, Klinika za pedijatriju, Istarska 43, 51000 Rijeka, Hrvatska/ Fakultet zdravstvenih studija Rijeka, Sveučilište Rijeka, Viktora cara Emina 5, 51 000 Rijeka, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 126 Kb

str. 116-123

preuzimanja: 578

citiraj


Sažetak

Uvod: Sestrinska profesija predstavlja fizički, psihički, emocionalno i duhovno iscrpljujući te zahtjevan posao. Potreba pružanja usluga u zdravstvenoj skrbi u stalnom je porastu, uključujući sve zahtjevnija očekivanja od medicinskih sestara. Prema rezultatima istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije o najstresnijim
zanimanjima, sestrinski posao zauzima visoko četvrto mjesto.
Cilj istraživanja: Cilj je istraživanja utvrditi subjektivne i objektivne dimenzije koje utječu na sindrom izgaranja medicinskih sestara i tehničara na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite na području grada Karlovca.
Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno u Domu zdravlja Karlovac i Općoj bolnici Karlovac. U istraživanje su uključene medicinske sestre i medicinski tehničari. Anonimni upitnik ispunilo je 65 ispitanika, od čega 30 ispitanika zaposlenih u Domu zdravlja Karlovac i 35 ispitanika zaposlenih u Općoj bolnici Karlovac. U istraživanju je korišten Upitnik za određivanje sindroma izgaranja na poslu.
Rezultati: Rezultati istraživanja pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika u zastupljenosti sindroma izgaranja s obzirom na primarnu i sekundarnu razinu zdravstvene zaštite, prema dobi i spolu, razini obrazovanja te rukovodećem radnom mjestu. Nadalje, rezultati pokazuju da je kod ispitanika koji imaju više godina radnog staža niža zastupljenost sindroma izgaranja, dok su stariji ispitanici više mrzovoljni, brže postanu razdražljivi i očekuju više od ljudi koji ih okružuju. Ispitanici višeg stupnja obrazovanja u većoj mjeri osjećaju da rade sve više, a manje su učinkoviti. Rezultati ukazuju na to da je 84,6 % ispitanika ovog istraživanja zahvaćeno sindromom izgaranja.
Zaključak: Kod zaposlenika koji imaju više godina radnog staža verificiran je manji stupanj sindroma izgaranja. Moguće je da je to povezano s većim stupnjem zadovoljstva (veći stupanj spremnosti za napredovanjem i trajnom edukacijom) što predstavlja osnovu za određivanje stupnja kvalitete radnog okruženja i prevenciju sindroma izgaranja.

Ključne riječi

izgaranje; medicinska sestra; primarna/sekundarna zaštita

Hrčak ID:

248267

URI

https://hrcak.srce.hr/248267

Datum izdavanja:

23.12.2020.

Posjeta: 1.273 *