APA 6th Edition Erjavec, K. i Poler Kovačić, M. (2004). Rutinizacija slovenskog novinarstva u razdoblju društvene tranzicije. Medijska istraživanja, 10 (1), 5-21. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/23008
MLA 8th Edition Erjavec, Karmen i Melita Poler Kovačić. "Rutinizacija slovenskog novinarstva u razdoblju društvene tranzicije." Medijska istraživanja, vol. 10, br. 1, 2004, str. 5-21. https://hrcak.srce.hr/23008. Citirano 10.04.2021.
Chicago 17th Edition Erjavec, Karmen i Melita Poler Kovačić. "Rutinizacija slovenskog novinarstva u razdoblju društvene tranzicije." Medijska istraživanja 10, br. 1 (2004): 5-21. https://hrcak.srce.hr/23008
Harvard Erjavec, K., i Poler Kovačić, M. (2004). 'Rutinizacija slovenskog novinarstva u razdoblju društvene tranzicije', Medijska istraživanja, 10(1), str. 5-21. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/23008 (Datum pristupa: 10.04.2021.)
Vancouver Erjavec K, Poler Kovačić M. Rutinizacija slovenskog novinarstva u razdoblju društvene tranzicije. Medijska istraživanja [Internet]. 2004 [pristupljeno 10.04.2021.];10(1):5-21. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23008
IEEE K. Erjavec i M. Poler Kovačić, "Rutinizacija slovenskog novinarstva u razdoblju društvene tranzicije", Medijska istraživanja, vol.10, br. 1, str. 5-21, 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23008. [Citirano: 10.04.2021.]
Sažetak Različite studije o produkciji vijesti u Njemačkoj i SAD-u pokazale su da je
novinarski proces stvaranja tekstova u velikoj mjeri rutinski. Postoje više ili
manje rutinski i institucionalizirani načini prikupljanja, izbora i objavljivanja
informacija. Metodom analize tekstova mjerili smo dvije varijable (tip događaja
i provjerljivost izvora) na uzorku slovenskih dnevnih novina (Delo, Dnevnik
i Večer). Naša analiza potvrđuje hipotezu da se rutinizira novinarski posao
u tranzicijskom razdoblju (od 1990. do 2000.). Povećava se korištenje izvora
službi za odnose s javnošću i drugih institucionaliziranih izvora, posebice u
najvećem slovenskom dnevniku Delo. Novinarsko izvještavanje godine 2000.
većinom se temelji na pseudodogađajima i rutinskim zbivanjima, a smanjuje se
aktivno novinarsko djelovanje. Naše istraživanje također otkriva da se povećao
udio netransparentnog navođenja izvora. Zaključak je da sve veću rutinizaciju
slovenskoga novinarstva možemo pripisati (i) tranzicijskim promjenama
u društvu, posebice onim gospodarskim, te komercijalizaciji masovnih medija,
što je potaknulo promjene u procesu novinarskog rada.