hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7

Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja

Matija Miloš   ORCID icon orcid.org/0000-0002-3839-0273 ; polijedoktorand Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (144 KB) str. 761-793 preuzimanja: 104* citiraj
APA 6th Edition
Miloš, M. (2020). The Constitutional Review of the Clarity of Referenda Questions. Hrvatska i komparativna javna uprava, 20 (4), 761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7
MLA 8th Edition
Miloš, Matija. "The Constitutional Review of the Clarity of Referenda Questions." Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 20, br. 4, 2020, str. 761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7. Citirano 13.06.2021.
Chicago 17th Edition
Miloš, Matija. "The Constitutional Review of the Clarity of Referenda Questions." Hrvatska i komparativna javna uprava 20, br. 4 (2020): 761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7
Harvard
Miloš, M. (2020). 'The Constitutional Review of the Clarity of Referenda Questions', Hrvatska i komparativna javna uprava, 20(4), str. 761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7
Vancouver
Miloš M. The Constitutional Review of the Clarity of Referenda Questions. Hrvatska i komparativna javna uprava [Internet]. 2020 [pristupljeno 13.06.2021.];20(4):761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7
IEEE
M. Miloš, "The Constitutional Review of the Clarity of Referenda Questions", Hrvatska i komparativna javna uprava, vol.20, br. 4, str. 761-793, 2020. [Online]. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7

Sažetak
Zahtjev da odluka iznjedrena neposrednom demokracijom bude „jasna“ jedan je od ključnih sastojaka suvremenoga izravnog odlučivanja. Svrha je rada preispitati prigovor teoretičara koji, tvrdeći da jasnoću nije moguće odrediti, smatraju da se takav standard ne smije ostaviti na milost politički neodgovornim (ustavnim) sudcima. To se ocjenjuje kao preopćenito odbacivanje (ustavno)sudskog djelovanja te se zamjenjuje istančanijom perspektivom. Poziva se na prezentističko viđenje neposredne demokracije i tako ocrtava djelovanje sudova u određivanju jasnoće. U tom se smislu ističe da sudski nadzor možemo utemeljiti kao sredstvo preispitivanja granica političke sadašnjosti. Usporedba primjera kontinentalnoeuropskog i američkog pristupa tumačenju jasnoće identificira pristupe tomu – pluralizaciju i poopćenje. Ističu se prednosti pluralizacije iako, zbog problema demokratske legitimnosti (ustavnih) sudova, poopćenje nameće manje terete u primjeni. Utvrđuje se ipak da provođenje poopćenja sadašnjosti zapravo može dovesti do neprihvatljive arbitrarnosti sudova, dok je pluralizaciju sadašnjosti lakše razložno primijeniti. Time se pruža okvire (ustavno)sudskog djelovanja u nadzoru jasnoće neposredne demokracije.

Ključne riječi
jasnoća referendumskog pitanja; neposredna demokracija; ustavno sudovanje; konstitucionalizam; prezentizam

Hrčak ID: 249224

URI
https://hrcak.srce.hr/249224

[engleski]

Posjeta: 260 *