Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.2.381

Granični učinak javnog duga na gospodarski rast: empirijska analiza u tranzicijskim zemljama Europe

Besnik Fetai orcid id orcid.org/0000-0002-6321-0246 ; South East European University, Faculty of Business and Economics, The Republic of North Macedonia
Kestrim Avdimetaj orcid id orcid.org/0000-0001-9115-6876 ; University for Business and Technology, Faculty of Management and Business and Economics, The Republic of Kosovo
Abdylmenaf Bexheti ; South East European University, Faculty of Business and Economics, The Republic of North Macedonia
Arben Malaj ; Institute for Public Policy and Good Governance, University of Tirana, Faculty of Economics, The Republic of Albania


Puni tekst: hrvatski pdf 851 Kb

str. 381-406

preuzimanja: 707

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 851 Kb

str. 381-406

preuzimanja: 196

citiraj


Sažetak

U radu se empirijski ispituje i procjenjuje odnos između javnog duga i gospodarskog rasta u europskim tranzicijskim zemljama od 1995. do 2017. (uključujući obje godine). Cilj ovog istraživanja je identificirati i odrediti granične vrijednosti ili opseg u kojem udio javnog duga u BDP-u ima pozitivan učinak na gospodarski rast, a nakon kojeg udio duga u BDP-u negativno utječe na gospodarski rast u tranzicijskim zemljama Europe. U tu svrhu primjenjujemo različite ekonometrijske modele i tehnike kao što su objedinjeni OLS (metoda najmanjih kvadrata), modeli fiksnih i slučajnih učinaka, GMM (generalizirana metoda momenata) i bootstrap metoda kako bismo odredili granične vrijednosti udjela javnog duga u BDP-u. Nalazi dokazuju opću teoretsku pretpostavku da na niskoj razini udio javnog duga u BDP-u pozitivno utječe na gospodarski rast, dok nakon određene prekretnice prevladava negativan učinak na rast u tranzicijskim zemljama Europe. Uz to, rezultati pokazuju različite razine graničnih vrijednosti udjela javnog duga u BDP-u među europskim tranzicijskim zemljama. Do sada je potvrđeno da su granične vrijednosti duga prema BDP-u za manje razvijene tranzicijske zemlje niže u odnosu na razvijenije zemlje Europe. Stoga rezultati pružaju dodatne informacije europskim tranzicijskim zemljama, čija je razina duga iznad praga vrijednosti, kako bi smanjile svoj javni dug i poduprle dugoročne izglede gospodarskog rasta.

Ključne riječi

ekonomski rast; javni dug; prekretnica; panel podaci; tranzicijske zemlje Europe

Hrčak ID:

249258

URI

https://hrcak.srce.hr/249258

Datum izdavanja:

30.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.653 *