Stručni rad

Rudnik boksita Trbounje kod Drniša

Teo Barišić ; Speleološki odsjek HPK Sv. Mihovil, Šibenik

Sažetak

Polovicom 19.stoljeća hrvatski krajevi se nalaze u sklopu bogate napredne države, svjetske sile Austro-Ugarske Monarhije. Industrijska revolucija je u punom cvatu. U okolici Drniša se otvaraju kopovi za eksploataciju ugljena. 1906. godine se na srednjem dijelu rijeke Krke gradi hidroelektrana Manojlovac, a 1910. godine rudnik Monte Promina je za svoje potrebe izgradio elektranu na Roškom Slapu kod Drniša. Svijet sve više uviđa potrebu za lakim čvrstim metalom čijom će se upotrebom omogućiti izgradnja lakih i čvrstih letjelica, automobila, visokih građevina... Boksit je u drniškom kraju, u selu Kljake, otkriven još 1847. godine, a naslage u Trbounju je početkom 20.stoljeća pionirski istraživao drniški ljekarnik dr. Filip Marušić, koji je bio jedan od zakupnika eksploatacije trbounjskih boksitnih ležišta. Postoji priča koja kaže da se lako moglo desiti da ruda boksit, koja je dobila ime po francuskom nalazištu Le Baux, dobije ime kljakit, po nalazištu u selu Kljakama. Pred 1. svjetski rat, 1914. godine, austrijske vojne vlasti počinju eksploataciju boksitne rude u selu Trbounje nedaleko Drniša. Na poticaj Ministarstva rudarstva u Beču, boksit se baš pred 1. svjetski rat, za vojne
potrebe, počeo kopati najprije na ležištu Kalun u selu Trbounje. Godine 1914. rudnik je otvorio inž. Kazimir Grohowalski. Administraciju rudnika vodio je Nikola Adžija, a za prehranu se brinuo Ivan Kuspilić.

Ključne riječi

Speleologija; rudnik; boksit; Trbounje; Drniš

Hrčak ID:

250083

URI

https://hrcak.srce.hr/250083

Datum izdavanja:

15.7.2005.

Posjeta: 1.140 *