hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Pravednost i civilno društvo

Ante Pažanin ; profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatskaa

Puni tekst: hrvatski, pdf (249 KB) str. 3-20 preuzimanja: 1.591* citiraj
APA 6th Edition
Pažanin, A. (2003). Pravednost i civilno društvo. Politička misao, 40 (2), 3-20. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/23126
MLA 8th Edition
Pažanin, Ante. "Pravednost i civilno društvo." Politička misao, vol. 40, br. 2, 2003, str. 3-20. https://hrcak.srce.hr/23126. Citirano 29.09.2020.
Chicago 17th Edition
Pažanin, Ante. "Pravednost i civilno društvo." Politička misao 40, br. 2 (2003): 3-20. https://hrcak.srce.hr/23126
Harvard
Pažanin, A. (2003). 'Pravednost i civilno društvo', Politička misao, 40(2), str. 3-20. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/23126 (Datum pristupa: 29.09.2020.)
Vancouver
Pažanin A. Pravednost i civilno društvo. Politička misao [Internet]. 2003 [pristupljeno 29.09.2020.];40(2):3-20. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23126
IEEE
A. Pažanin, "Pravednost i civilno društvo", Politička misao, vol.40, br. 2, str. 3-20, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23126. [Citirano: 29.09.2020.]

Sažetak
Već se kod Platona pravednost shvaća kao smisao i bitna svrha zbog koje uopće postoji država. Iako Platon razlikuje političku pravednost države i osobnu pravednost pojedinačne duše, tek će Aristotel u svojoj praktičnoj filozofiji osim općenite pravednosti razviti primjereno razumijevanje posebne ili partikularne pravednosti i njezinog značenja za društveni razvitak. O različitim vrstama pravednosti riječ je u prvom, a o civilnom društvu u drugom dijelu ovoga rada. Da bi se razumjele suvremene teorije političke pravednosti i uloga civilnoga društva u njezinu ozbiljenju, autor razmatra povijest europske političke misli i “građanskoga društva”, jer je “građansko” odnosno “civilno društvo”, kao što mu i ime “societas civilis” kaže, u izvornom smislu bilo političko društvo. Na tragu novovjekovnog razvitka tek je kod Hegela došlo do razlikovanja države kao političke zajednice i “građanskog društva” kao nepolitičkog društva, ali ne u smislu njihova razdvajanja nego integriranja putem javnosti i upravljanja građana. Time Hegel povezuje Lockeovo i Montesquieuovo oprečno određenje odnosa civilnoga društva i države. To je još važnije jer se Hegelova filozofija često krivo interpretira kao totalitarizam države, jer se ne vide opasnosti koje, osobito danas, dolaze kako iz civilnoga društva, svedenog na ekonomiju, tako i iz apsolutne države, a te je opasnosti Hegel svojom koncepcijom običajnosti vidio i izbjegao.

Ključne riječi
pravednost; civilno društvo; praktično znanje; Aristotel; država; nevladina udruga; transnacionalno svjetsko društvo

Hrčak ID: 23126

URI
https://hrcak.srce.hr/23126

[engleski]

Posjeta: 2.559 *